Marketing
PLANINSKA ZEBRA
OSNOVNE ZNAČAJKE
Veličina;
-Visina do ramena: 1,2-1,3 m
-Dužina: glava i tijelo: 2,2 m, rep 50cm
-Težina: 260-370 kg
Razmnožavanje;
-Spolna zrelost: s 2 godine
-Doba parenja: pretežno listopad-ožujak
-Trajanje bređosti: 11,5-12 mjeseci
Broj mladunaca: u pravilu 1
Način života
-Ponašanje: živi u obiteljskim skupinama
-Hrana: uglavnom trava
-Glasanje: rzanje
-Životni vijek: do 28 godina
RASPROSTRANJENOST
U slobodnoj prirodi žive samo u planinskim područjima južne Afrike (kapska planinka zebra) te na prostoru od Namibije do južne Angole (Hartmannova planinska zebra).
ZAŠTITA VRSTE
Jedna podvrsta ove zebre, tj. kapska planinska zebra, bila je već gotovo na granici izumiranja. Danas je cijela ta vrsta zaštićena, no još se uvijek ubraja u osobito ugrožene vrste.
Malobrojne planinske zebre koje još žive u prirodi nastanjuju brdovite pustinje južne i jugozapadne Afrike. Pruge na njihovom krznu odlikuju uzorak jedinstven za svaku pojedinačnu životinju, nešto kao ljudski otisak prstiju....
Svojim sposobnostima penjanja po strmim kamenitim obroncima zebra je idealno prilagođena životu u stjenovitim područjima svoje domovine.
Živi u manjim krdima, često u mješovitoj neobaveznoj mješovitoj zajednici s nekim vrstama antilopa. Druge životinje često imaju koristi od druženja s njima jer zebre svojim oštrim sluhom i vidom vrlo rano zamjećuju blizinu neprijatelja te upozoravaju ostale.
Krdo planinskih zebra obično se sastoji od jednog pastuha te jedne do šest kobila i njihove mladunčadi. Članovi takve obitelji veoma su međusobno povezani.
Mladi mužjaci napuštaju krdo u dobi od jedne do četiri godine te se udružuju u skupine samaca. U nekom pogodnom trenutku "otet" će nekoliko kobila i osnovati vlastito krdo, odnosno jednostavno će preuzeti kobile nekog ostarjelog pastuha. Protjerani mužjaci zatim žive sami ili u skupinama mužjaka...
Kao i svi članovi porodice konja, planinska zebra pase travu i provodi veći dio dana u potrazi za hranom. Katkad jede i koru drveća, lišće, pupoljke i plodove. Svojim oštrim sjekutićima otkida travu, a kutnjacima vlaknastu hranu pretvaraju u kašu. Dok traži hranu, stalno je na oprezu.
Prostori u kojima žive planinske zebre većinom su vrlo suhi i topli, no one dobro podnose te uvijete, pa mogu čak i do tri dana izdržati bez vode. Da bi do nje došle, često moraj prelaziti velike udaljenosti.
Kobila je više puta na godinu sposobna za oplodnju, no do parenja najčešće dolazi u vrijeme koje omogućuje ždrebetu da dođe na svijet za vrijeme kišnog razdoblja kad ima trave u izobilju.
Udvarajući se, pastuh gurka kobilu i gricka je za grivu. Time što se umiri i raširi noge kobila daje pastuhu do znanja da je spremna za parenje. Otprolike godinu dana nakon parenja dolazi na svijet u pravilu samo jedno ždrijebe. Oko jedan sat nakon poroda može stati na noge, a ubrzo zatim i trčati te slijediti krdo, jer mu jedino ono pruža relativnu zaštitu od napada zvijeri. Majka ždrijebe potpuno odbija od sisenakon godinu dana, no ono već u dobi od nekoliko tjedana pomalo počinje jesti travu.
Mladunci obaju spolova ostaju u krdu oko dvije godine, a zatim pastuh protjeruje mlade mužjake. Ponekad mlade kobile u to doba također napuštaju krdo jer ih privuće kakav mladi pastuh koji osniva vlastito krdo.
Za bijele doseljenike zebre su oduvijek predstavljale štetočine, jer su se zadržavale na pašnjacima njihove stoke pa bi ih oni ubijali u velikom broju, a za svaki odsjećeni rep dobivala se i novčana nagrada. Zebrama nije išla u prilog ni njihova znatiželja, jer su zbog nje dolazile na puškomet lovaca.
Kapska planinska zebra bila je na taj način gotovo potpuno istrijebljena. Posljednjih 27 primjeraka te vrste našlo je 1913. godine utočište u Nacionalnom parku u blizini Cradocka u južnoj Africi. Nakon toga je njihov broj postupno porastao na 420 životinja, no one su još uvijek vrlo ugrožene!!!
JESTE LI ZNALI???!
*Zbog njege krzna zebre se često valjaju u blatu. Zajedno sa osušenim blatim kasnije otresaju sa sebe i ispale dlake, odumrlu kože te parazite.
*Iako se vrlo teško pripitomljavaju, zebre su zbog svoje živopisne "odjeće" rado viđeni gosti u zoološkim vrtovima diljem svijeta te veoma obljubljene kao kao cirkuske životinje.
MALI PANDA
OSNOVNE ZNAČAJKE
Veličina
-Dužina glava-tijelo: 56-62 cm, rep 28-48 cm
-Težina: 3,7-6,2 kg
Razmnožavanje
-Spolna zrelost: s 18 mjeseci
-Trajanje bređosti: 112-158 dana
-Broj mladunaca: 1-4
-Porođajna težina: 110-130 g
Način života
-Ponašanje: samotnjačko, osim u vrijeme parenja kada se sastaju samo nakratko radi parenja
-Hrana: uglavnom bambus, bobice i žir; ponekad i ptice, jaja i cvjetovi
Mali panda više je sličan rakunima nego svojem srodniku, velikom pandi s kojim čini porodicu pandi. Najveći dio dana mali panda prespava među granama drveća. Živi u regiji planinskih šuma koja se proteže od Nepala do kineske pokrajine Szechuan.
Kao noću aktivna životinja mali panda najčešće odlazi u lov u večernji sumrak ili u zoru prije svitanja, a najveći dio dana provodi odmarajući se i spavajući na drveću. Izrazito je spretan penjać, a za održavanje ravnoteže koristi svoj dugi rep. Spava ili u duplji drveta smotan s glavom ispod stražnje noge ili ispružen na grani drveta. Zahvaljujući karakterističnoj kestenjastosmeđoj boji krzna izuzetno je dobro prikriven među granama.
Dugim kestenjastim repom mali se panda koristi kao jastukom i kao nekom vrstom pokrivaća kojim pokrije lice izbjegavajući na taj način nepotreban gubitak topline.
Mali panda obilježava svoj teritorij urinom i izlučinama iz tabana te analnih žlijezda kao i izmetom koji ostavlja u posebnim udubljenjima na granicama teritorija.
Mužjak srčano brani svoj teritorij. Kada ga suparnik uznemiruje, počinje najprije srdito dahtati. Prije borbe suparnici ritmiči dižu i spuštaju glave, a ako se ni jedan ne uplaši ovakvog načina upozorenja, uspravljaju se i započinje međusobno udaranje. U sezoni razmnožavanja, kada nakratko prestaju biti samotnjaci, mali se pande sporazumjevaju kratkim zvižducima i skvičanjem.
Iako se mali panda ubraja u zvijeri, njegova je glavna hrana bambus. Međutim, ako se nađe u prilici, jede i male ptice, sisavce i gmazove.
Mali panda može jesti u svim položajima, pa čak i ležeći. Pande su jedna od malobrojnih životinjskih vrsta koje to mogu...
Mali pande, koji obično žive samotnjačkim životom, početkom sezone parenja traže partnera. Mužjak slijedi mirisne tragove ženke koji do dana parenja postaju sve intenzivniji. Mali pande pare se na tlu i odmah nakon toga se razilaze. Otprilike šest tjedana prije nego što će se okotiti, ženka od grana, trave i lišća gradi gnijezdo u duplji drveta ili u procjepu stijena u kojemu okoti do četiri mladunca. U trenutku dolaska na svijet mladunci imaju gusto svikasto krzno i dugački su otprilike 28 centimetara. Nevide i nečuju. Prvih deset dana ostaju mirovati u gnijezdu smotani jedni oko drugih ili privijeni uz majku.
Prvih dana majka bdije nad mladuncima. Nakon tjedan dana počinje duže izbivati iz gnijezda, a na kraju se vraća samo svakih nekoliko sati kako bi ih podojila i očistila. Mužjak se uopće ne pojavljuje, pa čak ni kada mladunci s otprilike tri mjeseca prvi puta napuštaju gnijezdo. Tek kada ih nakon pet mjeseci majka odbije od sise, ponekad se pojavi otac i igra se s mladuncima. Do sljedeće sezone parenja mladunci ostaju uz majku premda povremeno može doći do bezazlenih čarki između nje i mladunaca. Odrastaju sa oko dvanaest mjeseci, a šest mjeseci kasnije postaju spolno zreli. Samo mali broj mladunaca preživi prve mjesece života. U zatočeništvu mali pande žive do 14 godina, dok u prirodi rijetko dožive tu starost.
Mali pande su mnogobrojni i rasprostranjeniji od svojih najbližih srodnika velikih panda.Veliki je panda daleko poznatija životinja i ima veliki krug obožavatelja među ljudima, dok je mali panda ostao relativno nepoznat. On je vrlo plašljiv a zahvaljujući boji svojega krzna u crvenosmeđim granama je gotovo nevidljiv.
U Nepalu su nekada malog pandu lovili zbog kvalitetnoh krzna iz kojeg su se izrađivale krpe. U Kini se njegov rep koristio kao četka za brisanje prašine. Budući da se mogu relativno lako pripitomiti, mali pande hvatani su i prodavani kao kućni ljubimci.
Danas je mali panda zaštićen u najvećem dijelu njegova prostora rasprostranjenosti gdje se naseljava u blizini rijeka i potoka.
JESTE LI ZNALI???!
*Mali panda, koji je otkriven 1825. godine, ostao je na Zapadu daljnih pedeset godina jedina poznata vrsta panda.
*Latinski naziv za male pande u prijevodu bi značio "vatreno obojena mačka" i proizlazi iz njegove velike sličnosti s mačkama.
*Zbog načina glasanja domoroci malog pandu nazivaju "wha" ili "chitwa".
*Poput svojega najbližeg srodnika velikog pande, i mali panda ima na prednjim šapama lažni "palac" iako ne tako dobro razvijen kao veliki panda.
*Zbog prstenasto savijenog repa, zuba, građe lubanje i izgleda glave, mali je panda dugo vremena ubrajan u porodicu rakuna (Procyondae). Međutim, te su dvije porodice samo daleki srodnici, a većina stručnjaka svrstava danas pande u vlastitu porodicu, Ailuridae, odnosno u porodicu pandi.
*Mali pande mogu skočiti na metar i pol udaljenu susjednu grabu.
Post je objavljen 15.10.2006. u 21:58 sati.