Marketing
MLADI PODUZETNIK SLAVEN ŠIMUNIĆ IZ VINKOVACA POKRENUO VLASTITI POSAO: POGON ZA PRERADU MESA
Imam svoj san i cilj, imati nešto domaće i slavonsko.
U mojoj generaciji, poslije završene škole, nitko nije krenuo u vlastiti biznis.
Želim imati, pored prerade mesa, ekskluzivni restoran koji će nuditi nešto što nema u Hrvatskoj. - kaže mladi poduzetnik Slaven Šimunić (23 godine) iz Vinkovaca
Nastavljajući stoljetne običaje spremanja slavonskih izvornih specijaliteta po recepturama naših djedova i otaca rodila se ideja o očuvanju, njegovanju i nastavljanju takve tradicije. Obitelj Šimunić iz Vinkovaca prije četiri pune godine pokrenula je obiteljsku tvrtku Mathias d.o.o.
Na prijedlog oca Mate, 23 – trogodišnji sin Slaven prihvatio je izazov i krenuo u vlastiti posao.
Slavenov san
Slaven kaže: - U sklopu tvrtke Mathias registrirali smo pogon za preradu mesa koji je izgrađen u sklopu naše obiteljske kuće. Imamo registrirane još neke druge uslužne djelatnosti, ali hrana je moja ljubav. Volim jesti, uživam u hrani i volim sve što ima veze sa hranom. Pored prerade mesa imam još registriran obrt za fast food hranu, ali koji bi vukao na slavonske proizvode.
Sve to želim povezati i onda jednoga dana ostvariti svoj san, otvoriti ekskluzivni restoran sa slavonskim specijalitetima, nešto što nema u Hrvatskoj.
- Mladima je teško pokrenuti vlastiti posao, pogotovo ovdje u Slavoniji. Imao sam sreću što mi je otac predložio ovaj posao i zatim me podržao u ovom poslu.
Mladima se ne pružaju šanse, ali isto tako puno njih ne želi raditi. Nemaju motivaciju, ne žele ulaziti u rizike. Jednostavnije im je raditi kod nekoga i uzeti 2.000,00 kn.
Slaven nastavlja: - U mojoj generaciji, nakon završetka škole, koliko znam jedino sam ja pokrenuo vlastiti posao. Većina radi kod nekoga, a ja sam imao dobio tu šansu i nije mi žao.
Zadovoljan sam svim ovim što smo do danas stvorili, sretan sam jer je cijela obitelj dala maksimum. U svemu je želja presudna, što čovjek želi u životu stvoriti. Nisam oženjen, ali vidim mogućnost da ovdje rade moja djeca i supruga, ako to jednoga dana budu htjeli. Naravno da će svatko sam odlučiti želi li to ili ne. Neću nikoga prisiljavati na to, kao što ni mene otac nije prisiljavao.
Ideja je bila očeva
Otac Mate, radeći kao komercijalista, je vidio da se dosta često tražio kulen za poklon poslovnim partnerima, a nije bilo moguće kvalitetan kulen naći.
Mate priča: - Već tada je kulen polako hvatao nekakav zamah u tom brandu. Pomislio sam zašto da izmišljam toplu vodu, imamo našu zemlju, imamo svinje slavonske, zašto ne raditi kulen.
Ovakvih ukusa kao što ima naš kulen nema nigdje u svijetu, a prošao sam dosta svijeta. Kada sam došao na ideju da napravimo pogon za preradu mesa razgovarao sam sa svakim članom obitelji. Rekao sam im: «Možemo i ne moramo ući u ovo. Sada smo u fazi izrade projektne dokumentacije, evo vam prilika za vlastiti biznis.»
Obitelj je rekla da to nije loše i prihvatila ideju.
Slaven ima sestru Moniku, gimnazijalku koja će vjerovatno studirati prehrambenu tehnologiju i uključiti se ovaj posao. Ima i brata Krunoslava koji je rekao da se ne želi baviti tim poslom. Slaven je vlasnik tvrtke, završio je prvo za autoelektričara i čak je htio od toga zanimanja odustati. Nakon prijedloga oca otišao je na prekvalifikaciju u Zagreb gdje je završio za prehrambenog tehničara.
- Cilj mi je završiti višu – kaže Slaven i nastavlja – Sada imamo 2 zaposlenika, ali u pogonu može raditi 12 ljudi. Pogon smo gradili jednim dijelom kreditnim sredstvima (1/3 iz programa Poduzetnik 1) a ostalo su bila naša vlastita sredstva. Puno je tu uloženo rada cijele obitelji, svi su ponešto napravili.
- Kapacitet pogona je 80 – 100 tona mesa godišnje, to je oko 1000 komada svinja godišnje. Površina pogona je oko 350 m2. Zbog nedostatka obrtnih sredstava pogon sada radi sa oko 20 % kapaciteta. Banke ne žele pratiti takvu proizvodnju gdje su dugi ciklusi proizvodnje, one gledaju analitički našu krvnu sliku, ne žele preuzeti rizike, i tako ne podržavaju početni razvoj tvrtke.
Primjera jedna šunka ne može ići u prodaju dok nema najmanje godinu dana, a onda je još morate naplatiti. Drago nam je što u ovom trenutku nemamo velikih obveza, upravo smo se riješili najveće, po osnovi kredita.
Tržište za plasman postoji
- Sadašnja proizvodnja nema problema sa prodajom – kaže Slaven. – Morate znati da se ova proizvodnja teško može unaprijed prodati ako nemate gotovih proizvoda na zalihi. Sve sami radimo, marketing, komercijalu, obradu tržišta, reklamne materijale, …naša najbolja reklama je od usta do usta. Najbolje možemo mi sami prodati naše proizvode, jer da bi nešto uspješno prodali morate to i voljeti i živjeti s tim, znati priču o svakom proizvodu.
- Ne želimo se baviti salamama, hrenovkama..Cilj nam je imati tradicionalne proizvode i na temelju toga stvarati svoj brand. To su procesi koji će se jednom dogoditi. Idemo na sajmove, izložbe, sve to košta ali, ovisno o sajmu, ima efekta.
Za postizanje dobrog rezultata na sajmu morate imati dobru pripremu (dobe i kvalitetne proizvode, reklamni materijal, čistu i urednu odjeću, osmišljenu ponudu, pripremljenu degustaciju..).
Nismo željeli sa svojim proizvodima ući u trgovačke lance jer su njihovi uvjeti neprihvatljivi i neki od njih nas ucjenjuju.
Slaven kaže. – Razmišljamo i o izvozu. Uspjeli smo doći na razgovor u austrijsku gospodarsku komoru gdje je održana jedna prezentacija naše ponude. Razgovarali smo sa pet firmi, od kojih su tri zainteresirane za naše proizvode u količinama..boli glava. Naravno da moramo imati izvozni broj, sve to košta, a u situaciji kada ne radimo punim kapacitetom to nam i ne treba.
Budućnost Mathiasa
- Imamo želju, volju i potrebu proširivati poslovanje. Imamo ideju da kupimo još jedan plac i tako proširimo kapacitet proizvodnje. U ovom trenutku imamo oko 25 proizvoda, ali želimo proširiti asortiman.
Slaven i otac Mato su svjesni da moraju povećavati korištenje kapaciteta i tehnološki se usavršavati, a to znači dodatno investirati.
Kažu: -Imamo svu logistiku i nismo opterećeni sa rokovima oko povećanja kapaciteta. Mi se želimo razvijati korak po korak, tako je najsigurnije. A to znači godišnje povećanje kapaciteta po 10 %. Sve to će rezultirati za 7-8 godina proizvodnjom od 150 tona godišnje.
Kada smo kretali željeli smo iskoristiti naše slavonske potencijale i zaposliti nezaposlene ljude. Izravno ovdje može raditi 12 zaposlenika, ali neizravno i 300 ljudi u cijelom lancu.
IZDVAJAM
Sve je domaće
U sklopu prerade mesa proizvodimo tvz. svinjokoljski program - kaže Slaven i nastavlja – To su proizvodi koje smo nekada dobivali klasičnim klanjem svinja: mast, čvarci, slanine, kobasice, krvavice, švargl, kulen, šunka,…Imamo oko 25 artikla, a to je već pristojan asortiman.
To su hrvatski proizvodi u pravom smislu riječi. Sirovinu nabavljamo kod nas, koristimo isključivo pašku sol (ne tuzlansku), aditive uopće ne koristimo, koristimo samo sol, papriku, bijeli luk i biber. Papriku nabavljamo u Slavoniji, u Nijemcima kod našeg kolege.
Grofovski recept za čvarke
Otac Mato kaže: -Najviše se traži kulen, slanina, šunka…ali posebnom se tehnologijom proizvode čvarci koja je naslijeđena od grofova iz Nuštra. Tako su ih i oni proizvodili. Stjecajem okolnosti došli smo do te recepture i mogu vam reći da su stvarno značajnije kvalitetniji, bolji i ukusniji.
Reklama «od usta do usta»
Najviše kupaca je među manjim privatnim tvrtkama. Ne želimo napraviti veliku reklamu pa da onda nemamo dovoljno proizvoda. Najbolja je ona «od usta do usta» Ljudi dođu, kupe, probaju i onda nam se pojave novi kupci na njihovu preporuku. Tako smo i u Osijeku prošli.
Jedne godine, za Uskrs, jedna tvrtka iz Osijeka odnijela je 15 – 20 košara sa našim različitim proizvodima. Neke od naših košara završile su kod jednog velikog i poznatog poduzetnika u Zagrebu.
Jedan od njegovih direktora ih je vidio, nazvao nas je i rekao da mu brat u Osijeku ženi sina i želi košare pokloniti za svadbeni dar, ne pita za cijenu. Mi smo ih naravno dostavili u Osijek, a on nas je kasnije nazvao da kaže da je zadovoljan.
Tri kontrole mesa
Sigurnost nam je na prvom mjestu. Naši proizvodi imaju visoku kvalitetu. Zato imamo tri kontrole mesa na trihinelu. Na liniji klanja imamo dvije kontrole sa različiti metodama: metodom kompresije i metodom digestije. Svaka šarža se dodatno kontrolira u Veterinarskom zavodu u Vinkovcima. Ništa ne prepuštamo slučaju.
Post je objavljen 19.10.2006. u 16:15 sati.