U POVODU IZLASKA ťKNJIGE SUDNJEG DANAŤ JOELA LEVYJA O SCENARIJIMA ZA SMAK SVIJETA
kraj svijeta nikad nije daleko
VeÖina autora koji pišu o propasti svijeta pokušava završiti knjigu nekim pozitivnim rijeŘima, ponuditi barem zrnce nade da se najgore može izbjeÖi i da Öe društvo naÖi izlaz iz mraka, zbog sreÖe, graŕanskog truda i nadahnutih državnika. Ni prošlost niti sadašnjost ne pružaju mu oslonac za spomenuto zrnce nade. Možemo li preživjeti nadolazeÖe katastrofe? Ekološke kataklizme, promjena klime, meteore, teroriste, pandemije... Levy analizira sve moguÖe prijetnje civilizaciji, te iznosi znanstveno objašnjenje za svaku od njih. Ali autor uopÖe nije optimistiŘan
pie drago pilsel
Joel Levy piše o znanosti, psihologiji i povijesti. Njegova u nas prva objavljena knjiga ťTajna povijest Skrivene sile koje su oblikovale prošlostŤ (takoŕer objavljene u nakladi Ljevak, 2005. godine) doŘekana je od mnogih s hvaljenjem dok su je neki doslovno okarakterizirali ťsmeÖemŤ. No, zlatna komentatorska sredina kaže da njegova ťTajna povijest
Ť pokazuje kako skrivene sile oduvijek oblikuju pravi tijek povijesti, od kultova i misterija antiŘkog svijeta do tajnih društava Europe (masoni, rozenkrojceri, iluminati) u doba revolucija, od skromnih poŘetaka tajne službe u 17. stoljeÖu do golemih carstava špijunaže u Hladnom ratu, od osamljena Arhimedova genija do divovskog vojno-industrijskog kompleksa Projekta Manhattan.
Kakve su sile upravljale kraljevima? Koliko je bitaka odluŘeno prije znaka za napad? Do koje su mjere velike povijesne trenutke napisali i režirali glumci koji se nikad nisu pojavili na pozornici? I konaŘno: jesu li neki dogaŕaji iz povijesti uvjetovali najavljeni (u Bibliji i drugdje) smak svijeta?
zrnce nade
Povijest oduvijek služi tome da nam pomogne da razumijemo sadašnjost i pametno razmišljamo o buduÖnosti. Danas, kao i uvijek u prošlosti, stvarne snage koje oblikuju tijek dogaŕaja nisu vidljive. Idu li zemlje u rat zbog javnih, moralnih i politiŘkih razloga ili kako bi ostvarile tajnu zavjeru gospodarskih i strateških ciljeva? Koji su pravi odnosi izmeŕu Amerike i diktatura koje proglašava saveznicima u ratu protiv terora? Koliko su zapadnjaŘke demokracije zapravo pod kontrolom novca i pojedinaŘnih interesa? Možda Öe neki buduÖi povjesniŘar znati konaŘne odgovore na ta pitanja. Zasad možemo samo izvuÖi pouke iz prošlosti da bismo naslutili sadašnjost... Ta sadašnjost, prema sadržaju novog Levyjevog djela, uopÖe nije umirujuÖa.
VeÖina autora koji pišu o propasti svijeta pokušava završiti knjigu nekim pozitivnim rijeŘima, ponuditi barem zrnce nade da se najgore može izbjeÖi i da Öe društvo naÖi izlaz iz mraka, zbog sreÖe, graŕanskog truda i nadahnutih državnika. Ni prošlost niti sadašnjost ne pružaju mu oslonac za spomenuto zrnce nade. Možemo li preživjeti nadolazeÖe katastrofe? Ekološke kataklizme, promjena klime, meteore, teroriste, pandemije... Levy analizira sve moguÖe prijetnje civilizaciji, te iznosi znanstveno objašnjenje za svaku od njih. Daje trezvenu ocjenu koliko su opasne i što se može (teoretski) uŘiniti da se izbjegnu. Ali autor uopÖe nije optimistiŘan.
Zaista, možemo li preživjeti nadolazeÖe katastrofe? Ekološke kataklizme, promjena klime, meteore, teroriste, pandemije... PtiŘja gripa, plimni val ili meteor, teroristiŘki napad ili nuklearni rat kraj svijeta nikad nije daleko. Ipak, koliko je vjerojatno da Öe civilizacija propasti i koje sredstvo uništenja ima najveÖe izglede? Autor navodi sve prijetnje koje se nadvijaju nad civilizacijom, te iznosi i znanstveno objašnjenje za svaku od njih, dajuÖi trijeznu ocjenu koliko su opasne i što se može uŘiniti da se izbjegnu.
Od ekoloških kriza kao što su nestašice vode i razaranje okoliša, preko opasnosti od nanotehnologije i umjetnih bolesti, do kataklizme novog ledenog doba ili pada u crnu rupu, sadržaj knjige Joela Levyja svakoga Öe uplašiti i privuÖi.
futurističke studije
Smak ili kraj svijeta, odnosno naše civilizacije, zajedniŘki je izraz za bilo kakav naravni ili umjetni dogaŕaj koji bi dokrajŘio svijet kakav znamo, to jest našu civilizaciju. Kraj svijeta je Řesta tema u religijskim raspravama gdje se, na primjer, u kršÖanstvu, u raznim verzijama, odnosno kršÖanskoj tradiciji govori manje više o ťPosljednjem suduŤ. Tema smaka svijeta je takoŕer jako prisutna u mnogim mitologijama.
U filozofiji se naglasak stavlja na vrste odluke i ponašanja koje bi se dogodile ili pospješile smak svijeta. Tema je, dakako, jako prisutna u svijetu fikcije, kako u knjigama, tako i na filmu, naravno, dobrano veÖ i na internetu, ali sve više i u raspravama znanstvenika, ekologa, astronoma, fiziŘara, struŘnjaka za pandemije, arheologa, antropologa, vulkanologa, meteorologa, itd..
Kraj civilizacije ili života na zemlji (što ne znaŘi i nestanak ljudskog života koji može biti nastavljen izvan kugle zemaljske) sve se ŘešÖe spominje u raspravama o razliŘitim panoramama koje govore o kraju ljudske vrste na zemlji i o opasnostima koje bi do toga doveli na globalnoj razini. Predviŕanja takvih scenarija, što je predmet Levyjeve knjige, spominju se i kao ťfuturistiŘke studijeŤ. A to je, Řini se, važan alat koji posjeduje ljudska vrsta kako bi se izborila za naŘin suprotstavljanja moguÖim opasnostima koji bi nas doveli do kraja. Postoje, stoga, razliŘite vrste opasnosti koje ugrožavaju ljudski život, ali nisu sve istog intenziteta niti iste vjerojatnosti.
Svaka generacija imala je svoje strahove glede neizvjesne buduÖnosti. Povijest nam govori o mnoštvu takvih strahova. Posebno se toga nakupilo u doba Hladnoga rata i uvjerenja gotovo cijeloga svijeta da je kraj neminovan i da Öe do toga doÖi usred totalnog nuklearnog rata. Kada bismo išli natrag u povijest neminovno bismo se sreli s Nostradamusom koji je prorokovao da Öe se velika katastrofa dogoditi u ťsedmom mjesecu 1999.Ť. Kada je taj datum prošao bez velike katastrofe svjetskih razmjera, prevoditelji su se latili posla revidiranja i reinterpretiranja njegovih vizija i tako se sada vjeruje da je zapravo govorio o godini 3797. iako nikakvo znanstvenoo objašnjenje ne stoji iza takva odgovora.
dogovor o svjetskom etosu
Naš univerzum, ili ono što od njega znamo, još uvijek je u fazi širenja. Ipak, mjerenja (primjerice uglednog astrofiziŘara Allana R. Sandagea, uŘinjena poŘetkom šezdesetih godina s teleskopom od 5080 mm) pokazuju da je ritam ekspanzije znatno manji nego onaj od prije tisuÖu milijuna godina. Taj podatak, opÖe prihvaÖen od znanstvene zajednice, može znaŘiti da Öe se širenje zaustaviti. Nakon toga koliŘina materije koja bude u univerzumu odluŘit Öe o daljnjem tijeku dogaŕaja. Vjeruje se da je ta koliŘina materije poznata, ali ne i tzv. crna materija. IzraŘunato je da ako kritiŘki denzitet Univerzuma bude manji od tri atoma po prostornom metru, Univerzum Öe se nastaviti širiti i bit Öe osuŕen na hladnu smrt u totalnom mraku. To bi se moglo dogoditi za nekih 35.000 milijuna godina, ali kolaps, ili drastiŘno smanjenje moglo bi se dogoditi za 22.000 milijuna godina, ako masa ne bude dovoljno velika.
No, nas zanimaju, prije svega, puno bliže prijetnje. PtiŘja gripa, plimni val ili meteor, neopisivo veliki vulkan i mega plimni val, teroristiŘki napad neopisivih posljedica ili nuklearni rat kraj svijeta nikad nije daleko, kaže Levy. Ipak, koliko je vjerojatno da Öe civilizacija propasti i koje sredstvo uništenja ima najveÖe izglede? Autor navodi sve postojeÖe prijetnje. Od ekoloških kriza kao što su nestašice vode i razaranje okoliša, preko opasnosti od nanotehnologije i umjetnih bolesti, do kataklizme novog ledenog doba ili pada u crnu rupu, sadržaj knjige Joela Levyja Öe svakoga uŘiniti da zastane i malo promisli. Ako ništa drugo, da se odluŘi odgovornije ponašati prema okolišu. OpisujuÖi sudbinu drevnih civilizacija i pouke koje možemo iz njih izvuÖi ťKnjiga Sudnjeg danaŤ utvrŕuje možemo li preživjeti nadolazeÖe katastrofe. Armagedon (iz kršÖanske apokaliptiŘke literature oznaŘeno mjesto kao posljenje bitke izmeŕu dobra i zla) sve je bliži.
Budimo realni: stvarni su nam neprijatelji mržnja, sebiŘnost, zavist, glad, žeŕ, terorizam, ekološki sumrak. Sve religije svijeta su toga svjesne, pomalo i vlade, i zato inzistiraju na dogovoru oko svjetskog etosa. Etike za pomirenje meŕu religijama i civilizacijama koje bi nam dale šansu. Imamo li je?
/ Napomena: Objavljeno u Novom Listu, subota 16.09.2006. pod "prilozi" -> objektiv -> Kraj svijeta
nikad nije daleko. http://www.novilist.hr/
Post je objavljen 09.10.2006. u 19:18 sati.