ZNANJE I RAZUMIJEVANJE
Svako malo oglasi se netko tko bi se želio pokazati pametan, ili čak netko dobronamjeran, ali naivan: "Znanje je moć!", "U znanju je budućnost!" ili čak "Samo nas znanje može spasiti!" Time samo pokazuju da neznalice ne znaju što je znanje, pa ga ili negiraju ili precjenjuju.
Znanje bez razumijevanja je tek dogma, kao i svaka dogma ograničenog opsega i dometa, a kadikad čak i štetno. Znanje možemo objasniti usporedbom s množenjem. Saznanje je znati da su 4 X 4 = 16, a znanje je skup svih saznanja koja čine tablicu množenja. Znalci sve to nabiflaju, a bolji znalci znaju čak i rješenja množenja nekih dvoznamenkastih brojeva. Problem nastaje ako netko nije bio u školi kada se učilo 6 X 9, pa mu ostane rupa u obrazovanju, kao i ako je učitelj iz tko zna kojih razloga podučavao da su 3 X 7 = 26, pa se tako zapamtilo. Ideal znalaca je voditelj "Kviskoteke" koji zna sva rješenja, zatim senilni akademik, a vrhunac je idiot savant. Zbog toga su ljudi često, pouzdavajući se u vlastito znanje, sposobni bubnuti nevjerojatne budalaštine, nakon kojih je jedino moguće pitati "Razumiješ li ti što govoriš?"
Od običnog glupana daleko je gori kvaziobrazovani glupan, ali je obrazovani glupan bez premca.
Razumijevanje nasuprot znanju nije mehaničko usvajanje podataka, gotovih rezultata i nekritičko slijeđenje recepata, nego shvaćanje zašto je nešto i kako je takvo kao što jeste. U usporedbi s množenjem, onaj koji razumije ne zna unaprijed rješenja, ali shvaća prirodu brojeva i princip množenja, pa vlastitim snagama može riješiti svaki zadatak.
Samo za neznalicu znanje može biti cilj. Za onoga koji razumije ono je tek neophodna građa, polazište. Nije potrebno znati sve. Treba znati dovoljno. Mjera dovoljnosti je ona količina znanja koja omogućava razumijevanje.
Ako ste razumjeli što sam govorio…
Post je objavljen 05.10.2006. u 17:11 sati.