...Kolona prezivjelih Bosnjaka na putu ka slobodnom podrucju Bosne razbila se na vise dijelova.Neki su,da se odmore,cesce zastajali.Jedni bi zaspali.Drugi se odvajali u manje grupe.I cetnici su sve cinili da sto vise rascjepkaju kolonu.Potom su se poceli ubacivati medju nas i zavoditi nas s puta.Stotine i stotine cetnika izmijesalo se s nama.Kako?Imali su sarenu vojnicku uniformu bez oznaka.Kao i mi.Kao i nas,bilo ih je u razlicitim civilno-vojnim kombinacijama odjece.Kao i ustase iz Hrvatske kad su njihove ubijali po selima istocne Bosne prije pedeset i pet godina,dozivali su se bosnjackim imenima.Moglo im se jer je slobodna teritorija Srebrenice bila prevelika.I jer se na njoj skupilo previse muhadzira sa raznih strana da bismo se svi mogli poznavati izmedju sebe.
Rijetko je iko od nas,makar bio i potpuno ocuvane svijesti,znao gdje se nalazi.Isli smo brdskim i sumskim bespucima kojima nikad nismo prolazili.Kako znati kad nas se dobronamjerno upucuje na ispravan pravac?Kako odoljeti ponudjenom soku ili komadu kruha,kad gutljaj tecnosti i zalogaj hrane znace zivot?I akd mislis da mora biti suborac taj koji nudi.A nije bio...
Post je objavljen 27.09.2006. u 09:31 sati.