Pregled posta

Haško drveno željezo

Je li željezo doista drveno? Na suđenju šestorici bivših dužnosnika HZHB tužiteljstvo iznijelo tezu da je sukob u Uskoplju posljedica Odluke donesene - četiri dana kasnije!

Na početku suđenja šestorici bivših dužnosnika Hrvatske Zajednice Herceg Bosna (HZ HB), tužiteljstvo je najavilo da će u dokaze uvesti više od 9.000 dokumenata nastalih u periodu koji pokriva optužnica. Značajan broj tih dokumenata tužilaštvo je uvelo tijekom ispitivanja svog svjedoka, američkog povjesničara Williama Tomljanovića.
Prilikom njegova ispitivanja od strane tužiteljstva spomenut je i naš grad, odnosno događanja iz siječnja 1993. godine i to ponovo u kontekstu koji nije u skladu s činjenicama.
Naime, ispitivanjem Tomljanovića, tužiteljstvo je nastojalo dokazati da su strukture vlasti u HZHB funkcionirale na način na koji je to bilo predviđeno "osnivačkim aktima" HZHB, pa je, slijedom toga, prezentiralo tri niza dokumenata. Prvi niz odnosio se na događaje iz siječnja 1993. godine kada je HVO, prema tezi tužiteljstva, pokušao jednostrano primjeniti Vance-Owenov mirovni plan čijim se nacrtom predviđa većinska hrvatska vlast u tada provincijama 3, 8 i 10 (zapadna Hercegovina, središnja Bosna i Posavina).
Prema tezi koju tužiteljstvo nastoji dokazati, primjena tog plana počela je Odlukom od 15. siječnja 1993. godine koju je potpisao predsjednik HVO-a Jadranko Prlić, a kojom se svim postrojbama Armije BiH u "hrvatskim provincijama" nalaže da se u roku od pet dana potčine HVO-u, ali i, što je vrlo važno, a što tužitelji nigdje ne spominju, svim postrojbama HVO-a u "muslimanskim provincijama" da se potčine Armiji BiH. Tužitelj u daljnjem izlaganju navodi još i iz ove Odluke proisteklu zapovjed načelnika Glavnog stožera HVO-a Milivoja Petkovića u kojoj se izričito navodi da će se postrojbe Armije BiH koje se do 20. siječnja 1993. godine ne potčine HVO-u "smatrati paravojnim formacijama i biti razoružane, a njihovi pripadnici pritvoreni". Sve je, dakle, zaključuju u tužiteljstvu, funkcioniralo po zakonu i u skladu s "osnivačkim aktima" HZHB, te potom uvodi drugi niz dokumenata u kojemu se govori o nastojanjima da se provedu Odluka i zapovjedi od 15. siječnja o potčinjavanju postrojba Armije BiH HVO-u, ali, tužiteljstvo to opet ne spominje, i postrojba HVO-a Armiji BiH.
Tu dolazimo do mjesta na kojemu se spominju i sukobi iz siječnja 1993. godine, koji su se dogodili u Uskoplju. Naime, tužiteljstvo jednostavno, kao nešto po sebi razumljivo plasira tezu o sukobu u Uskoplju kao o posljedici nastojanja da se sprovedu Odluka HVO (Prlić) od 15. siječnja i kasnije zapovjedi proistekle iz nje.
I doista sve to na prvi pogled i izgleda logično i lako shvatljivo. No, konstrukciju tužiteljstva o uskopaljskom sukobu kao posljedici planiranih odluka HVO-a ruši tek nekoliko sitnih detalja koji i ne bi bili toliko bitni da nije riječ o - o kako one opet tvrdoglavo strše i smetaju - činjenicama!
A činjenica je da je sukob u Uskoplju počeo 11. siječnja 1993. godine i nije nikako mogao biti posljedica Odluke donesene četiri dana kasnije, 15. siječnja.
Činjenica je da je ovom sukobu (tzv trećem sukobu) prethodilo dugo vrijeme napetosti (praktično, napetost od "drugog sukoba" iz listopada 1992. godine nikada nije ni prestala!) koje je karakterizirao veliki broj vojnika Armije BiH na ulicama Uskoplja (bilo je prisutno puno vojnika iz drugih mjesta, pa je čak jednim kasnijim sporazumom utvrđeno povlačenje vojnika Armije BiH u mjesta iz kojih su došli) koji nije bilo na prvim crtama obrane prema srpskim snagama, gdje su sve crte pokrivali vojnici HVO-a. Vrijeme je to i stalnog paljenja i trganja hrvatskih zastava u gradu, a zabilježen je i niz drugih incidenata.
4. siječnja 1993. godine na pregovorima u Ženevi prezentiran je Vance-Owenov mirovni plan, a već sutradan, 5. siječnja, u Uskoplju su zabilježene javne i otvorene provokacije, a u središtu grada vojnici Armije BiH ponovo su spalili hrvatsku zastavu.
Ove provokacije od tada sve se više pojačavaju, da bi, kako rekoh, 11. odnosno 12. siječnja prerasle u otvoren sukob o kojemu je ovdje riječ. I ne samo to, upravo početak ovoga sukoba u Uskoplju označit će i početak otvorenog sukoba između Hrvata i Muslimana na cijelom području BiH. Na žalost, do 15. siječnja, datuma kojeg tužiteljstvo označava kao početak sukoba desit će se u Uskoplju i paljevine, i protjerivanje, i etničko čišćenje, pa čak i masakr...
A što je bilo bolje: da su se postrojbe HVO-a u "muslimanskim provincijama" potčinile Armiji BiH, a postrojbe Armije BiH HVO-u i tako dobila praktično jedinstvena vojska, prijeko potrebna za daljnji nastavak rata ili da, kao što se i dogodilo, otpočne otvoreni, krvavi rat između postrojba Armije BiH i HVO-a, procijenite sami.
Tužiteljstvo to, na način na koji je krenulo u dokazivanje svojih teza, sigurno neće moći učiniti.
Njihove teze bez činjenica su poput prazne vreće. Jednostavno - ne stoje!



Post je objavljen 21.09.2006. u 22:00 sati.