Cingolli
Sjećam se dobro Cingollija. Naporan put - vožnja kroz toplu noć i nesnosna vrućina od samog jutra. Sve je to kulminiralo umorom i znojem kasnog poslijepodneva. Dolazak u hotel i bacanje stvari po svukuda. Sve što smo donijeli u torbama prostrli smo po cijeloj sobi. Tuširanje i mali odmor. Potrgana plahta nije svjedočila o žestini seksa, ta samo si se oslonio laktom na nju - ali bila je to zgodna šala za prepričavanje. Nije se moglo spavati od buke auta i motora sa trkaće staze i predvečer je pasala jedna mala šetnja da podrži dobro raspoloženje.
Povratak u kaos nereda naše sobe, otkriven krevet s rupom na plahti i poklon koji je donesen u sobu dok smo šetali. Spoznaja da je netko bio u toj sobi, vidio taj prizor od kojeg smo i sami zazirali bila je smiješna i grozna.
Večera s dobrim vinom i jastozi kojima su se nabacivali preko stola.
Drugi dan smo proveli u hladu stoljetnog drveća, hvala mu, jer iako je cingolli visoko - zrak koji smo udisali je bio tako strašno topao, gotovo vruć.
Post je objavljen 17.09.2006. u 02:04 sati.