Izlazim iz bunara,tusiram se,cupkam dlacice,njegujem svoje tijelo,navlacim na sebe sportivo maslinasto zelenu kombinaciju,odvozim ono dvoje cudovista od djece k baki,obje na paktregeru i smrznuta kokos na governalu u nekoj vrecici,ruksak na prsima,da ne udara malu Aishu u glavu.Istovarim ih,nastavljam put,olaksana,s ruksakom na governalu,picim do Bussema i ulazim u vlak.Trebam platiti 6e za bajk,ma da,zato i idem z bajkom da bu mi jeftinije.presijedam iz jednog u drugi vlak,sam da me kontrola ne copi.Dolazim tocno u 19:30h pred zgradu od ,,sijedog,, bajs mu je sparkan i zvezan za stup.Provozama se i cekam poziv.Samo 5min kasnije zove:di si???-Evo prolazim kraj tvoje zgrade,otvori mi vrata.Ulazim u kucu...Obukao se u boju mojih trepavica,ozbiljan,lezeran,distanciran.-Sijedam na suprotnu stranu,pijem neki slatki sok i cekam paljbu!Nekako sam mirna,znam da je neka zena u pitanju.Vec sam navikla!Pitam se zasto sam navikla?-Zasto privlacim neke komplicirane frajere,neke sapunice???Ili ja privlacim njih ili se oni na mene ljepe?Al zasto uvijek zauzeti,u nekim ucmalim vezama i brakovima,pa eto bas im dobro dodem da unesem malo strasti u njihove zivote!!!,,Popravim im odnose,, koji obrazac jos,u glavi trebam promijeniti.Volim se,cijenim i postujem,zasluzujem najbolje,mantram i zivim.Gdije sam fulala? Gledam ga i ne cini mi se vise tako ,,privlacan,, svo ono mrcvarenje cijeli tjedan me nekako spustilo s oblaka na zemlju.Ne volim to,jer mi je lijepse letiti na krilima maste i iluzija.Ali eto me opet na zemlji,sve je sivo,nekao u sijeni,svijetlo tako pada na njegov prozor.Vjetric ulazi u prostoriju,fini,ugodni,osvijezavajuc,nudi mi da sijednem do njega kako bi i mene osvijezilo.Premjestam se.Ruka mu je na naslonu,kraj mog lica,prsti mu mirise na duhan.Nikad ga nisam vidjela da pusi,jednom sam cula prek tel.kako uvlaci dim.Prica opcenito o svakidasnjici o njegovim ciljevima koje mora ,,postici,, u ova dva tj.prije puta...Do mene dolazi dah kave iz njegovih rijeci koje se stapaju u moje nosnice.Tisina,gledamo se...u mojim ocima je upitnik kao grozde na automatu za igre na srecu.A u njegovim-strah,nelagoda...-Sto mi nisi rekao od pocetka???-Pitam direktno!-Pocinju neke spike uokolo.Pocinje o crkvi,kako se on trudi biti vise u kontaktu s Bogom i vijeran njegovim zakonima te kako mu je jako tesko,al se trudi...malo mi je dosadan,pustam ga da zavrsi,ne prekidam,ne uzdisem,ne klimam glavom u znaku razumjevanja,samo ga slusam i pitam se -kako reagirati?Sto reci muskarcu kojem se zelim predati,od kojeg istovremeno zelim pobijeci jer mu na celu pise ,,problemi,,.Gleda me onim smedim okama,gubim se u pogledu,nestajem pred njim....Napokon,nakon tisucu komplimenata,kako sam ja pametna,zgodna,zanimljiva,najinteresantnija zena koju zna,kako mu se svida kako razmisljam,obozava moj naglasak,voli se smijati samnom,jer sam najduhovitija,najposebnija,svidam mu se,zelim te od prvog dana kad sam te vidio,(ja tad njega opce nisam vidjela)...hvala ti sto si sad tu,privilegija je za mene tvoje prisustvo...ali nisam ti rekao ;imam curu!!!!Prije nego sto sam pozelio tebe,htio sam prekinuti s njom,tako da neznam sta cu sad dalje...Joj meni se lagano zijeva,dosadno mi je,toliko sam puta to cula,da vec znam tekst unaprijed...Ne slusa mi se.Ko da gledam osrednji film,vise puta za redom,ne gleda mi se, ne slusa mi se...Kako to da nikad ne smisle nesto novo,nesto drugacije,uvijek iste spike;Ti si tako super,nisam ti mogao odoliti,naprosto sam zaboravio da ima curu tu,al eto sad nakon par mj.zavodenja,kad vidim da si napaljena,moram ti reci,imam drugu!Kako to da zene ne ispadaju frajerima s tim spikama,sorry,imam doma muza,vezu...Neg najave doticne na vrijeme.Kak si niste dosadili s tim monolozima????Sad bi trebala,popiti svoj sok,zahvaliti se na iskrenosti i otici...To je uobicajeno sto radim,nakon monologa nevjernog muskarca,sebi,svojoj doticnoj i meni...Tak mi je vec svejedno,da prebacujem noge na drugu sofu i pitam ne zainteresirano za temu: ej,imas cigaretu?daj mi molim te!-Gleda me u cudu sa polu smijeskom,jer ,,mi iz crkve ne pusimo, mi iz crkve nemamo sex.odnose prije braka,neidemo na secularne koncerte,ne varamo svoje zarucnike/ce,ne svercamo se vlakom,svi smo posteni i sveti s aurolom oko glave,ne psujemo na glas,al u sebi skidamo sv.Petra kad krene lose.Sve to redimo bas mi troduplo vise od svih onih vani koji to rade ,,otvoreno,, Hrpa smo licemjera i obicnih grijesnika koji izigravaju svetce-upucujuci osudenicki pogled svemu van crkve,pretvaramo se u fanatike,neshvacajuci,da je sve to samo zivot,da smo jednostavno slabi i skloni ugodi tijela i uzitku.Uvlacim dim,slatko jos slade ga ispustam van, gledma kako nestaje kao ,,sijedi i ja,, sve je samo bio trenutak,kao taj dim......hocu jos dimova!!!!!Trenutaka koji zivot znace...
Post je objavljen 16.09.2006. u 15:42 sati.