Marketing
Tumor debelog crijeva
Rak debelog crijeva jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti kod oba spola. Kirurški zahvat je osnovni oblik liječenja, a prognoza ovisi o stadiju bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze. Preventivnim testovima i pregledima može se otkriti u ranoj fazi, ali nespremnost ˝zdravih˝ osoba na takav oblik zaštite zdravlja rezultira postavljanjem dijagnoze tek nakon pojave simptoma kod dvije trećine pacijenata. Sudjelovanje javnosti u mnogim preventivnim zdravstvenim programima je nedostatno. Pozitivan utjecaj slavnih osoba na zdravstvenu svijest i preventivne akcije nedvojbeno je dokazan te nedovoljno iskorišten.
Razvoj bolesti:
Velika većina karcinoma debelog crijeva su žljezdanog podrijetla (adenokarcinom) i nastaju od adenomatoznih polipa. Karcinom se razvija zbog niza kritičnih genetskih promjena u stanicama debelog crijeva koje se razvijaju kroz mnogo godina. Najraniji događaj u tom nizu uključuje APC (Adenomatous Polyposis Coli) gen, koji je mutiran u osoba pogođenih familijarnom adenomatoznom polipozom (FAP). Protein koji kodira APC gen odgovoran je za degradaciju beta-katenina, proteinskog dijela transkripcijskog kompleksa čija je svrha aktivacija onkogena odgovornih za rast stanice (kao cyclin D1 ili c-myc).Uzrok
Niz rizičnih čimbenika povezan je s ovom bolešću. Polipi debelog crijeva čiji se broj povećava sa starenjem povećavaju rizik, ali još nije utvrđeno koliko je korisno odstranjenje polipa za ukupno smanjenje pojave bolesti.
Nasljedni je čimbenik iznimno važan: familijarna polipoza kod koje bolesnik nasljeđuje mutiranu kopiju APC gena rijetka je bolest, ali nosi velik rizik. Familijarni nepolipozni karcinom debelog crijeva javlja se u 1-5% bolesnika.
Konzumacija alkohola povećava rizik. Starija dob, smanjen unos folata, prehrana bogata mastima i kolesterolom, a siromašna vlaknima; upalne bolesti crijeva: Crohnova bolest te još veća vjerojatnost kod ulceroznog kolitisa poznati su rizični čimbenici.
Vjeruje se kako redovna tjelesna aktivnost smanjuje rizik.
Pobol/smrtnost:
Prosječno 60% pacijenata je živo 5 godina nakon dijagnoze. Petogodišnje preživljenje razlikuje se kod pojedinih stadija bolesti. Kod stadija Dukes A koji zahvaća samo sluznicu 5-godišnje preživljenje je 90%. Kod metastatske bolesti taj broj iznosi 5%.
Prognoza Dukes B stadija je 70%, a može biti 80% ako karcinom ne probija mišićni dio sluznice. Kad se tumor proširi u limfne čvorove (Dukes C) petogodišnje preživljenje može očekivati manje od 60% bolesnika.
Spol:
Učestalost karcinoma debelog crijeva jednaka je kod oba spola.
Simptomi:
U početku bolest nema simptoma. Simptomatski bolesnici većinom opisuju bol u trbuhu, promjenu učestalosti/oblika stolice (proljev/zatvor) te pojavu krvi u stolici: svježa krv u tragovima (hematokezija) ili crna stolica poput katrana (melena). Slabost, anemija, osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva i neobjašnjivi gubitak tjelesne mase rjeđe se javljaju.
Trbušna bol nastaje zbog djelomične zapreke prolaza crijevnog sadržaja, širenja tumora u potrbušnicu ili pucanja sluznice crijeva. Lažni grčevi s nagonom za stolicu (tenezmi) mogu zahvatiti mišiće zdjelice; tumorska masa može prikliještiti ishijadični ili opturatorni živac i uzrokovati neurološke bolne sindrome.
Hematokezija (svježa krv na površini stolice) češće nastaje kod rektalnog karcinoma (rectum je završni dio debelog crijeva). Anemija zbog manjka željeza posljedica je gubitka krvi i obično se nalazi u uznapredovanoj bolesti.
Promjene crijevnih kretnji češće su kod karcinoma lijeve strane.
Ostali mogućni simptomi su napuhanost stomaka (abdominalna distenzija), mučnina, povraćanje, umor.
Dijagnoza:
Karcinom debelog crijeva može se otkriti na temelju simptoma ili kod osoba bez simptoma tijekom rutinskih pregleda i testova.
Test kojim se otkriva krv u stolici (Fecal Occult Blood Test - FBOT) može otkriti male količine krvi koje se ne vide pregledom stolice. Pacijent dobije dijagnostički kit koji odnosi kući te postupa prema uputama. Kit obično sadrži četkicu kojom se prebriše površina stolice i nakon toga uzorak razmaze u prozorčić na kontrolnoj traci ili se odnese u laboratorij. Ukoliko se otkriju tragovi krvi potrebna su daljnja testiranja. Kako se ne bi propustila zloćudna bolest svako krvarenje iz debelog crijeva se smatra karcinomom dok se ne dokaze suprotno.
Digitorektalni pregled - liječnik uvodi kažiprst u otvor debelog crijeva te provjerava prisutnost abnormalnog tkiva, nepravilnosti i prisutnosti krvi u stolici.
Fleksibilna sigmoidoskopija - pretraga koristi savitljivi optički instrument sigmoidoskop debljine prsta. Postavlja se u donji dio debelog crijeva kroz čmar (anus). Liječnik pomiče cijev kontrolnim uređajem i promatra sliku unutrašnjosti crijeva koja se doprema optičkim vlaknima. Zbog nedovoljne dužine instrumenta ovom se pretragom može pregledati svega polovina debelog crijeva. Pretraga je neugodna, ali nije bolna. Prije pretrage je nekoliko dana potrebno provesti poseban režim prehrane i čišćenja crijeva.
Kolonoskopija je dijagnostička metoda koja omogućuje direktan uvid u stanje sluznice, odnosno unutrašnjosti debelog crijeva korištenjem savitljivog instrumenta s optičkim vlaknima. Kolonoskop je duža verzija sigmoidoskopa. Većina karcinoma debelog crijeva nalazi se u šupljini crijeva pa je kolonoskopija izvrsna pretraga kod simptomatskih osoba jer pruža pregled cijelog debelog crijeva, biopsiju (uzimanje komadića tkiva za analizu) sumnjivih masa i polipa, otkrivanje sinkronih karcinoma i odstranjenje polipa. Kod 5-10% bolesnika kolonoskopijom se ne može otkriti tumor zbog tehničkih razloga (presavijeno crijevo, loša priprema bolesnika) pa se u tom slučaju može uraditi rendgenska pretraga pomoću barijeve kaše. Važno je pregledati cijelo debelo crijevo kako bi se isključila prisutnost sinkronog karcinoma. Ako tumorska masa sprječava pregled cijelog crijeva, kolonoskopija se ponavlja nakon operacije.
Virtualna kolonoskopija koja koristi CT (CT kolonografija) i MR (magnetska rezonancija) trenutno se istražuje kako bi se utvrdila njena svojstva u odnosu na postojeće metode. Tijekom pretrage upuhuje se zrak u crijeva kako bi se ona proširila te se nakon toga rade snimke.
Rendgensko snimanje pomoću barijeve kaše - barijeva kaša je kontrastno sredstvo koje omogućuje prikaz debelog crijeva. Bolesnik leži na stolu za snimanje.
From:medicina.hr
Post je objavljen 12.09.2006. u 00:00 sati.