Pregled posta

Pobjeda je branjenje pravednosti u zivotu

Pretpostavljam da je vecina nas u teskim trenucima bar jednom u zivotu pomislila na samoubojstvo. Ja taj cin smatram apsolutnim kukaviclukom i egoizmom!
Neki tvrde da je za taj potez potrebna hrabrost,no ja mislim suprotno. Zar nije upravo to odustajanje od svega? Hrabrost je potrebna da nastavimo zivjeti,da se nastavimo boriti bez obzira jesmo li na dnu. Znam da se u ekstremno teskim dijelovima zivota tesko sjetiti razloga zasto bi trebali zivjeti,ali takoder znam da nije rjesenje okoncati sva potencijalna dobra zbog trenutnog zla. Sto bi bilo s ljudima kojima je stalo do nas? Vjerujem da ih svi imaju. Kako bi oni podnjeli nas gubitak,nisu vazni mediji, za njih smo ionako samo brojka i par sekundi u vijestima,oni nastavljaju dalje,ali kako brzo moze nastaviti dalje osoba koja je izgubila najboljeg prijatelja,dijete,roditelja,partnera...Zapitajte se jel nase “olaksanje” vrijedno njihove patnje? Zamislite i da oni to ucine nama. Zar ne bi bili iznevjereni?Shrvani?Depresivni...
Nista i nitko nije vrijednan oduzimanja naseg zivota i koliko god da je proslost bila teska,pokusajmo se fokusirati na sadasnjost, ako u sadasnjosti nije sve bajno, trudimo se i dalje,zivimo za buducnost,za pravdu! Pravda je nagraditi trud,pokusaj. Veliki ciljevi se ne ostvaruju tako brzo i lako,no ne trabamo zato teziti manjim, mozda samo trebamo poceti od njih. Onaj tko brzo dobije,brzo i gubi. Kraci put nije uvijek bolji.To bi bilo moje misljenje,a sada slijedi izvadak iz knjige ,,Smrt i zagrobni zivot” B.Innesa.Voljela bih da to procitate jer ima zanimljivih i edukativnih informacija,a i da nisam uzaludno trazila i prepisivala.


Samoubojstvo (suicid) je definirano kao hotimican i svojevoljan cin oduzimanja vlastitog zivota.
Uzroci samoubojstva
Emile Durkheim, francuski utemeljitelj moderne sociologije, prvi je predlozio seriju teorija 1897.g. Odnosile su se na ukljucenost pojedinaca u drustvo. Predlozio je tri glavne vrste samoubojstva;
*egoisticko
*alturisticko i
*anomicko

Egoisticko samoubojstvo izvrsavaju oni pojedinci koji imaju neprilagodenu i nedovoljnu ukljucenost u drustvo. Oni ne prihvacaju drustvena pravila: motiviraju ih samo osobni interesi i oni stvaraju vlastita pravila ponasanja. Potpuno su sami stvorili svoj zivot i ako se odluce ubiti to je u potpunosti njihova odluka.

Za razliku od egoistickog, prilicno rijetko alturisticko samoubojstvo rezultat je prevelike integriranosti u drustvo i posljedicnog manjka instinkta za samoodrzanjem.

Vecina samoubojstava potpada pod trecu kategoriju nazvanu anomicko samoubojstvo. “Anomija” pojam koji dolazi od grcke rijeci anomia ili bezakonje,podrazumijeva osjecaj otudenosti. U normalnim uvjetima, struktura drustva pruza pojedincu odredene konvencije kojima se on moze podrediti i tako integrirati u zajednicu. No,uvijeti se mogu promijeniti. Kada se to dogodi, pojedinac moze izgubiti osjecaj ravnoteze unutar drustva i drustvenih normi koje najcesce upravljaju ponasanjem. Lisen konvencija, pojedinac postaje izoliran i ima osjecaj da ga se drstvene norme protiv samoubojstva vise ne ticu, i stoga ima dodatni poticaj da samoubojstvo i pocini.

Durkheimova klasifikacija je odraz socioloskog poimanja samoubojstva.
Psiholozi imaju drugacije teorije.
Austrijski psihoanaliticar Sigmund Freud tvrdio je da su unutarnje psiholoske silnice, vise no vanjske, drustvene silnice, uzrok samoubojstvu.
Tumacio je da ljudska bica imaju dvije oprecne,ali uravnotezene, instiktivne tendencije.
Jednu koja znaci “zivotni instinkt”, Freud je nazvao eros, a drugu, tendenciju prema agresivnosti, nazvao je thanatos.(Ove dvije rijeci dolaze iz grckog jezika i znace “ljubav” i “smrt”). Freud je tumacio da pojedinac koji pocini samoubojstvo osjeca agresivnost i ljutnju zbog gubitka predmeta ili pojmova prema kojima vise ne moze osjetiti ljubav. Takvi pojednici,umjesto da iskazu svoju ljutnju, oni je usmjere prema unutra,prema sebi.
Americki psiholog Edwin Shneidman proucavao je slicnosti izmedu mentalnih stanja pojedinaca sklonih samoubojstvu. Identificirao je, na taj nacin, postojanje iskrivljenih psiholoskih potreba i osjecaja da se one ne mogu ostvariti. Smatrao je da samoubojice ne vide nacine rjesavanja problema pa dolaze do zakljucka da se nista ne moze promijeniti i tako zapadnu u osjecaj beznada i bespomocnosti.
Istovremeno, vjerovao je Shneidman, patnik je ambivalentan glede samoubojstva: on zeli umrijeti, ali i zivjeti. Ipak,postoji nepodnosljiva psihicka bol, koju je Shneidman nazvao “psyache”, od koje pojedinac mora pobjeci, a jedini je nacin bijega samoubojstvo.



U 20.stoljecu, u razvijenijim dijelovima svijeta, samoubostvo se rijetko smatralo nacinom povratka izgubljene casti ili demonstracijom protiv drustvenioh nepravdi. To je i nadalje vrsta protesta,ali, u vecini slucajeva, osobni protest protiv unutarnjeg ocaja iz kojeg se ne vidi drugi izlaz. Cesto se pokusaji samoubojstva cine u nadi da ce taj ocaj prepoznati, i mozda na vrijeme reagirati kako bi se spasio zivot.

Jos jedan faktor porasta samoubojstva jest sve veca dostupnost sredstava za oduzimanje zivota. Prijasnjih su stoljeca oruzje, kao maceve i pistolje, nosili samo pripadnici visih drustvenih slojeva ili kriminalci. Postojalo je malo lijekova, a osim alkohola i opijuma, bilo ih je tesko nabaviti. Najuobicajeniji nacini samoubojstva bili su utapanje- nepozeljan i cesto neuspjesan nacin, i vjesanje. Onda je tijekom 19.st., uvodenjem plina za rasvjetu i grijanje, medu siroke mase uveden i nov, relativno bezbolan, nacin samoubojstva. Danas svatko moze kupiti pistolj. Veliki postotak samoubojstava otpada i na cinjenicu da su danas mnogi lijecnici spremni, radi vlastite i pacijentove udobnosti, prepisati velike kolicine lijekova za kucnu upotrebu. Moguce je da ponekad nisu svjesni ili zanemaruju cinjenicu da pacijent psihicki naginje samoubilackom tipu licnosti.
Kao regija,Grenland ima najveci razmjer samoubojstava: 127 na 100 000stanovnika,smatra se da klima ima jak utjecaj. Relativno velik razmjer u Finskoj: 27.8 na 100 000 stanovnika, potkrijepilo bi taj argument, no odaci za Svedsku i Norvesku (popularno smartani visokim) govore o 16 samoubojstava na 100 000 ljudi, nista vise no u Njemackoj 15,5, a manje no u Francuskoj 18,9, Svicarskoj 19,1 i Ausrtiji 20,6.

Detaljnije mozete procitati u spomenutoj knjizi,dakle ,,Smrt i zagrobni zivot” B.Innesa,a preporucam i Coelhovu pricu ,,Veronika je odlucila umrijeti” koja vas ne ce ostaviti ravnodusnom!Evo rijeci jedne lijepe pjesme Richarda Christa koju ne mogu stavit jer sam presmotana.

ANGELS
don't take it away, it' s my soul
don’t take it away, that's mine
you don't open and don't try it
because I feel of shit
because I'm feeling blind
but I fall in the dark ...
we're the track of sheeps
cut and spout here
icons loving of the sins.
*I just wanna live mi lie and i will close
my event in your rain
take me bad,take me and tell
we'll never ever say goodbye*
we touch with our hands
an only and bright earth
picking up the strongest flowers
she want me like a king
she want me as I AM
but I walk in the sun
we're unsafe to live
we exist today
a crying rebel waits the pain
*CHORUS
you don't believe in me
don't tell me what's my death
so really better , so really demon
today is post-hell and god is absent
I JUST WANNA LIVE MY LIE...


Post je objavljen 09.09.2006. u 15:24 sati.