Libertas
Povijesna drama
Hrvatska / Italija, 2006.
125', 35mm, Boja, Dolby SR
produkcija Produkcija Libertas, DDC
redatelj Veljko Bulajić
scenaristi Veljko Bulajić
Ivo Brešan
Mirko Kovač
glavne uloge Sven Medvešek
Sandra Ceccarelli
sporedne uloge Goran Grgić
Maro Martinović
Žarko Potočnjak
Mladen Vulić
Radko Polič
Vanja Drach
Vlatko Dulić
Livio Badurina
Ljubomir Kerekeš
Urša Raukar
snimatelji Slobodan Trninić
Vanja Černjul
Živko Zalar
montaža Ivana Fumić
glazba Paolo Vivaldi
scenografija Mladen Ožbolt
Franz Prestieri
kostimografija Željko Nosić
Nina Silobrčić
Franz Prestieri
zvuk Stjepan Šušković
maska Ana Bulajić Črček
specijalni efekti Goce Vaskov
Sinopsis:
Izvedba komedije Dundo Maroje Marina Držića ispred Kneževa dvora, središta vlasti Dubrovačke republike, okuplja plemstvo, veleposlanike i samoga Kneza. Duhovita alegorija licemjerja i nepravičnosti što idu uz bogatstvo i moć iziritira nazočne, te Knez napusti predstavu. Siva eminencija Republike, cenzor Luka, odlučuje iskoristiti priliku i poduzeti mjere protiv Marinove družine.
Prvi s kojim dolazi u sukob je gospar Zamanja, Držićev mecena, plemenitaš i bivši viceadmiral dubrovačke flote. Cenzor Luka optuži ga za urotu i baci ga u tamnicu. Ne uspjevši osloboditi oca, Zamanjina kći Deša pridruži se urotnicima protiv Senata pod vodstvom gospara Bučinića. U nadi da će dobiti potporu za svrgavanje vlasti u Dubrovniku odlazi u Firencu.
Vrijeme je Karnevala. Unatoč represijama, Marinova družina nastavlja s predstavama i provokacijom. No Senat postaje sve manje popustljiv prema bilo kojem obliku kritike vlasti, te Marinov prijatelj, glumac Lukarević, napušta družinu i sklanja se u Firencu.
Držića kazne povećanjem taksi na izvedbe njegovih djela i pljenidbom dobara zbog nagomilanih dugova. Ugrožen od cenzora, Držić dobija potporu pjesnika fra Mavra Vetranovića, ali sukobljava se sa svojim bratom Vlahom, cijenjenim dubrovačkim slikarom koji podržava vlast Senata. Slijedeći vlastita uvjerenja i osjećaj za pravdu, Marin se pridruži urotnicima i teška srca odluči emigrirati u Firencu.
U Toskani, Držić se povezuje s izgnanim Dubrovčanima, glumcem Lukarevićem i Zamanjinom kćeri Dešom, prema kojoj je oduvijek osjećao privrženost. Nadahnut naprednošću Toskane piše Libertas, novi Statut Dubrovačke republike utemeljen na slobodi govora i stvaranja...
Biografija:
Veljko Bulajić je autor čiji su filmovi postigli izniman uspjeh kod domaćih i stranih gledatelja. Kozara, Vlak bez voznog reda i Atentat u Sarajevu nalaze se, zajedno s Bitkom na Neretvi, u vrhu liste najgledanijih filmova hrvatske kinematografije i filmova iz bivše Jugoslavije prije 1990. godine. Ova četiri filma prikazivana su diljem svijeta, donijevši najviše prihode koje je ikada ostvario neki jugoslavenski film.
Dugometražni dokumentarni film Skopje 63 bio je prikazivan na mnogim svjetskim televizijskim postajama i svojemu je autoru donio prestižnu UNESCO–vu nagradu Kalinga za “vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i znanosti.”
Veljko Bulajić dobitnik je brojnih nagrada, među kojima se ističu Zlatni lav Sv. Marka, Venecija; Zlatna nimfa, Grand prix, Monte Carlo; Nagrada za režiju, San Sebastian i New Delhi; Zlatna medalja, Međunarodni filmski festival u Moskvi; međunarodna nagrada kritike Cidlac; Grand prix Zlatni klas za najbolji film Međunarodnog tjedna religioznog filma i humanih vrijednosti, Valladolid. Dobio je i nekoliko nagrada publike, te više Zlatnih Arena na Festivalu igranog filma u Puli za najbolje filmove i najbolju režiju.
Američka akademija filmskih umjetnosti i znanosti nominirala je njegov film Bitka na Neretvi za nagradu Oscar.
Veljko Bulajić bio je dva puta član žirija međunarodnog Filmskog festivala u Cannesu, a sudjelovao je i u žirijima filmskih festivala u Moskvi i New Delhiju.
Post je objavljen 09.09.2006. u 00:00 sati.