NADOLAZAK PLIME
Dok pokraj mora lezim i citam knjigu,do mene dolazi plima,priblizila mi se gotovo do samog uha.Slusam joj sum i imam snazan osjecaj kako mi nesto zeli reci.Sto mi zeli reci?Naginjem se,sabirem.Ona se penje.Penje se citavo more koje ne mogu obuhvatiti i smjestiti.Hocu li cuti poruku ili je treba odgonetnuti iz sume i pitome vlage?Iz plime bi konacno sve moglo poceti.Ono sto je na zemlji dolazi do mora,ono sto je iznad mora dolazi moru,more ide u plimu,plima(moja prijateljica)dolazi do moga uha,a u njoj je i od nje,slutim,maleni znak koji ona ustrajno skriva.Nece me valjda pustiti da otidjem kao sto sam i dosao?Znam joj blagost i pitomost.I dok je cekam,pouzdavajuci se u nase dvije prirode,plime i mene,moj guru koji uvijek stoji malo dalje od mene kaze:Zar ti nije dosta sto ces sada tu plimu nositi i s njom se uspinjati uz brijeg?Nije,kazem.
Post je objavljen 04.09.2006. u 12:45 sati.