Atrej i Tijest – predodređeni da budu skupa
Atrej (neustrašivi – po Athumanunhu, otac Agamemnonov, Menelajev i Anaksibijin) i Tijest (tučak – po Athumanunhu) potjecali su iz kraljevske kuće Pelopida iz Mideje pozvani su po savjetu proročišta u Mikenu da budu okrunjeni za kralja. No, problem je bio kako se odlučiti koji će od njih dvojice sjesti na mikensko prijestolje. Jednom se Atrej zavjetovao da će svoje najbolje grlo iz stada žrtvovati božici Artemidi. Taj zavjet dobro je došao Hermesu koji se odmah obratio za pomoć svom prijatelju Panu. Tako je Pan uredio da se u Atrejevom stadu izlegne rogato janje sa zlatnim runom. Naime, Hermes se već duže vrijeme želio osvetiti Pelopidima poradi Mirtilove smrti. Sada je on vidio tu priliku. Hermes je predvidio da će pojava janjeta sa zlatnim runom napraviti razdor među 'onima koji su bili predodređeni da budu zajedno', dakle, među braćom Atrejom i Tijestom prinčevima Pelopida. Tako je i bilo. Artej je polagao svo pravo na božasnku životinju. Djelomično je ispoštivao zavjet prema Artemidi, ali samo što se tiče mesa, dok je runo dao uštaviti i zaključao ga je u svoju škrinju. To se nikako nije dopalo njegovom bratu Tijestu. Atrejeva tek udata žena Aeropa, (nebesko lice – po Athumanunhu, majka Agamemnona, Menelaja i Ankasibije i druga žena Atrejeva jer prva mu je žena Kleola (cjelovito slavna – po Athumanunhu) umrla kad je rodila slabašnog sina Plistena (snaga u plovidbi – po Athumanunhu), a smrt Kleole zapravo je bila Artemidina osveta za Atrejev neispunjen zavjet prema njoj, potajno je bila zaljubljena u Tijesta. Tijest je pristao biti Aeropin ljubavnik u zamjenu za zlatno runo koje je ona trebala ukrasti Atreju i donijeti ga njemu. Naime, Tijest je uspio uvjeriti Aeropu da je to runo, odnosno rogato janje ukradeno iz njegovog dijela akarnanijskog stada (Atrej i Tijest naslijedili su po polovicu akarnanijskog stada od svoga oca Pelopsa – po Athumanunhu) po nalogu Atreja. Sve ovo pak je bila zapravo Artemidina bačena kletva i Hermesov naum za osvetu prema Pelopidima. (Athumanunh Pelopidima naziva nasljednike Pelopsove, da ne bi bilo nekakve zabune, zapravo Atreja i Tijesta.) Tako kada je došlo do saborske debate o tomu tko će sjesti na mikensko prijestolje Artej je zahtjevao svoje pravo na 'prvorođenoga' i na vlasnika zlatnog runa. Na to ga je Tijest lukavo upitao da li javno izjavljuje da kralj mora postati posjednik zlatnoga runa, Atrej je to javno potvrdio pred saborom. Nakon toga je Tijest odveo saborske suce u svoj dom, pokazao im zlatno runo, a brata Atreja optužio kao ispraznog hvalisavca. Tijest je tako postao kralj Mikene. No, to sada ne odgovara samom Zeusu koji je bio na strani Atreja, pa je on poslao, a koga drugoga nego glavnog vinovnika svađe među braćom, Hermesa da savjetuje Atreja kako će vratiti prijestolje koje mu ionako pripada. Naime, Atrej je po Hermesovom savjetu trebao od Tijesta zatražiti da abdicira u njegovu korist ako Sunce krene naopako, odnosno ako zađe na istoku. Tijest se na to samo nasmijao i pristao da će ako se to dogoditi abdicirati u njegovu korist. Tada je Zeus pozvao Eride (borba – po Athumanunhu) i Helija. Dakako, nitko nije mogao odbiti moćnoga Zeusa, pa je Helije okrenuo svoje konje točno u podne natrag na istok, sedam Plejada i sve ostale Zvijezde promijenile su smjer svoga prirodnog kretanja i time su zakoni Prirode promijenjeni prvi i jedini put u mitologiji, jer ni sam Zeus više nije nikada želio izazivati moćnu Prirodu i njezinu prijateljicu još moćniju Sudbinu. Nastavim sutra.
Post je objavljen 27.08.2006. u 22:41 sati.