Režija: Antun Vrdoljak
Scenarij: Antun Vrdoljak (prema istoimenom romanu Ranka Marinkovića)
Direktor fotografije: Tomislav Pinter
Glazba: Miljenko Prohaska
Montaža: Damir German
Scenografija: Željko Senečić
Proizvodnja: FRZ Dalmacija, Jadran Film, RTV Zagreb
Trajanje: 138'
Uloge: Frano Lasić (Melkior Tresić), Ljuba Tadić (Maestro), Rade Šerbedžija (Ugo), Mira Furlan (Enka), Maria Baxa (Vivijana), Mustafa Nadarević (don Fernando), Relja Bašić, Boris Dvornik (starojugoslavenski oficir), Ivo Gregurević (regrut Krele), Dragan Milivojević (Fredi), Zvonimir Rogoz, Karlo Bulić, Zvonimir Črnko, Vera Zima i dr.
Sadržaj: Uoči početka Drugog svjetskog rata mladi zagrebački novinar Melkior Tresić ljubavnik je udane Enke, rasne strastvene ženke, no on žudi za mondenkom Vivijanom koja je mnogim muškarcima slomila srce. Melkiorovi najčešći družbenici su iskusni novinarski vuk Maestro i šarmantni notorni alkoholičar Ugo. Kako bi izbjegao regrutaciju, Melkior sve manje jede da bi imao manju težinu od potrebne, no ipak završi u uniformi...
Antun Vrdoljak (r. 1931., Imotski), filmski je autor, glumac, političar i sportski djelatnik. Diplomirao je glumu na Kazališnoj akademiji u Zagrebu (danas Akademija dramske umjetnosti), a kao filmski glumac stekao je znatnu popularnost, napose ulogom u H-8 (1958.) Nikole Tanhofera. Kao režiser debitirao je 1965. epizodom Poslije predstave omnibusa Ključ. Najznačajniji dio njegova opusa čini svojevrsna ratna trilogija Kad čuješ zvona (1969), U gori raste zelen bor (1971) i Povratak (1979), u kojoj, napose u prva dva filma temeljena na Ratnom dnevniku Ivana Šibla, daje realističan prikaz Drugog svjetskog rata na hrvatskim prostorima, razbijajući dotadašnje ideologizirane stereotipove. Drugi istaknut segment Vrdoljakova opusa su adaptacije književnih klasika: Mećava (1977) prema istoimenoj drami Pere Budaka, Kiklop (1982) prema istoimenom romanu Ranka Marinkovića, Glembajevi (1988) prema drami i prozi Miroslava Krleže, te Karneval, anđeo i prah (1990, i tv-serija naslovljena Zagrljaj) prema Marinkovićevim prozama. Režirao je i jednu od najpopularnijih hrvatskih televizijskih serija Prosjaci i sinovi (1971, prema Ivanu Raosu) te nekoliko kratkometražnih dokumentarnih filmova, od kojih su najzapaženiji oni likovne tematike (npr. O djelu Ivana Meštrovića, 1986). Devedesetih godina posvetio se politici i sportskoj promociji osamostaljene hrvatske države; bio je generalni direktor Hrvatske radiotelevizije i prvi predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora. Nakon 14-godišnje pauze režira ratno-poratni ep Duga mračna noć.
Post je objavljen 27.08.2006. u 00:00 sati.