Kad je 11.marta u celiji haskog tribunala pronadjen mrtav optuzenik za genocid Slobodan Milosevic
najcesce reagovanje narocito balkanskih,ali i mnogih svjetskih komentatora,bilo je kako je,eto,
"balkanski krvnik"-kako je Milosevica jos prve godine rata u Bosni i Hercegovini nazivao zvanicni Vasington-"prevario pravdu":umro je prije nego sto je Tribunal za ratne zlocine stigao zavrsiti maratonsko sudjenje i izreci mu presudu.Smatralo se da je na taj nacin porodicama zrtava zlocina za koje je Milosevic optuzen uskracena zvanicna potvrda o njegovoj krivici.Vodeci americki dnevnik NJUJORK TAJMS(The New York Times)sada,medjutim,pise kako bi ta istorijska presuda o Milosevicevoj odgovornosti za genocid u BiH ipak mogla biti donesena.Pod naslovom"Sud jos odmjerava slucaj genocida iz Miloseviceve ere",dopisnica ovog lista iz Haga Marliz(Marlise)Simons pise da-iako je Miloseviceva smrt dovela do iznenadnog prekida sudjenja pred Tribunalom-presuda o njegovoj odgovornosti za genocid jos moze stici iz drugog suda:Medjunarodnog suda pravde samo nekoliko stotina metara udaljenog od sjedista Tribunala.
Nakon vise od devet nedjelja saslusavanja eksperata,ovaj sud-takodje poznat i pod skracenim nazivom Svjetski sud-poceo je vijecanje o tuzbi BiH protiv Srbije za primjenu Zenevske konvencije o sprecavanju i kaznjavanju zlocina genocida.Ocekuje se da ce sudije iz 16 zemalja presudu saopstiti u roku od godinu dana od podnosenja zavrsnih argumenata optuzene drzave(9.maja 2006).
MANEVRI OKO (NE)NADLEZNOSTI
Bosna i Hercegovina je tuzbu za genocid podnijela protiv Miloseviceve krnje Jugoslavije jos prije 13 godina,u jeku ratnog nasilja.Beograd je od tada razlicitim medjunarodnopravnim manevrima pokusavao da ospori nadleznost Medjunarodnog suda pravde.Dok su trajali ti manevri,i sud se vec dva puta oglasavao nadleznim,tuzena strana je tri puta mijenjala ime:zvala se Jugoslavija,pa Srbija i Crna Gora,
pa od maja ove godine odvojeno Srbija i odvojeno Crna Gora.Njeni zastupnici vjerovali su da su dobili kljucni argument za osporavanje nadleznosti haskog suda kad se on oglasio nenadleznim da razmatra tuzbu Srbije i Crne Gore protiv clanica NATO-a zbog bombardovanja 1999.godine zato sto ta dvoimena
drzava u vrijeme bombardovanja nije bila clanica Ujedinjenih nacija(Srbija je tuzila NATO i 64 lidera njegovih drzava-clanica za kampanju bombardovanja koja je pocela 24.marta i trajala 78 dana).
"AKO NE MOZEMO TUZITI ZATO STO NISMO BILI CLANICA UN,ONDA NE MOZEMO BITI NI TUZENI"-
POZURILI SU DA ZAKLJUCE I PRAVNI EKSPERTI I PRAVNICKI AMATERI ZABRINUTI ZBOG TUZBE.PRI TOME SU SASVIM ZANEMARILI JEDNU KLJUCNU"SITNICU":TACNO JE DA SRBIJA I CRNA GORA NIJE BILA CLANICA UN,ALI BOSNA I HERCEGOVINA-JESTE.
Odlucivanje pred Svjetskim sudom komplikuje,medjutim,i cinjenica da je ovo sudjenje prvi slucaj u istoriji kad jedna drzava optuzuje drugu za genocid.NJUJORK TAJMS pise kako se moze pokazati da je to i najslozeniji slucaj u 60-godisnjoj istoriji suda koji se obicno bavi manje mracnim temama povrede suvereniteta,diplomatskih odnosa i nesporazuma o kopnenim i pomorskim granicama.
Komentarisuci tu cinjenicu,Antoan(Antoine)Garapon,direktor Instituta za vise pravne studije u Parizu,
rekao je kako ce presudjivanje o tuzbi BiH"dati novi znacaj i samome sudu,cija je uloga potisnuta stvaranjem novih tribunala za ratne zlocine".
-Sud bi mogao izreci istorijsku presudu o Milosevicu i njegovom rezimu iako to nije bila njegova funkcija-izjavio je Garapon novinarki NJUJORK TAJMSA.
POMIRENJE ILI-NOVE NAPETOSTI
U mozda i godinu dana dugom TAJM AUTU(time out),u kojem mudri svjetski pravnici odmjeravaju
ponudjene argumente tuzitelja i tuzenog,povodom ovog jedinstvenog spora u istoriji vode se i politizirane pravno nerelevantne debate:navijaci tuzenog uporno sire u medjunarodnoj javnosti pricu o"stetnosti ove tuzbe za stabilnost u regionu",o tome da odgovornost za zlocine snose pojedinci a ne narod ili drzava,i da sve treba da se zavrsi diplomatski i pogodbom.
S druge strane naglasava se da je upravo utvrdjivanje odgovornosti i istorijske istine pretpostavka i garant dugorocne stabilnosti i pomirenja i da ce presuda znaciti uvazavanje zrtava balkanskih ratova devedesetih.
Zanimljivo razmisljanje o tome mogu li se drzave i narodi tretirati kao pojedinci i mogu li se krivicno kaznjavati iznosi u londonskom GARDIJENU(The Guardian)Dzulien(Julian)Baginni.Pozivajuci se na ucenje pokojnog filozofa Pitera Strousona(Peter Strawson)kako"ljudski zivot nije moguc osim ako tretiramo ljude kao slobodne i odgovorne za ono sto cine",autor zakljucuje:"Na isti nacin,drzati drzave odgovornima znaci ispravljati krivnje jedino mogucim sredstvima.Mozda moramo djelovati kao da drzave mogu biti krive ili nevine,iako one to ne mogu biti,da bismo obezbijedili pravdu za zrtve njihovog barbarstva.Kao i mnogo toga u zivotu,ono sto nije konacno fer ili filozofski odbranjivo ponekad je ipak-
nezamjenjivo."
Post je objavljen 25.08.2006. u 10:02 sati.