Folklorni susreti Korduna utemeljeni su prije 7 godina u svrhu očuvanja, njegovanja i promicanja folklorne baštine Korduna koja je zbog Hrvatske etničke pripadnosti u bivšem režimu bila nepoželjna. U Etnološkom institutu Hrvatske do 1991. godine gotovo nema zapisa o Folklornoj baštini Korduna osim jedne fotografija pravoslavne nošnje iz Petrove Gore (dvije žene i jedan muškarac).
Po povratku svojim domovina nakon završetka Domovinskog rata, sva Kordunska mjesta: Slunj, Lađevac, Cvitović, Cetingrad, Rakovica, Drežnik grad te Hrvatski Blagaj osnovali su Kulturno umjetnička društva koja pokušavaju svoju kulturnu baštinu
dugi niz godina zatiranu oživiti, njegovati, očuvati i široj javnosti prezentirati.
Nakon osnutka navedenih KUD-a utemeljena je smotra folklora pod nazivom „Folklorni susreti Korduna“ sa ciljem očuvanja folklorne baštine Korduna.
Naša društva sudjelovala su na Folklornim susretima jedno vrijeme bez narodnih nošnji, budući su sve nošnje djelovanjem Domovinskog ratu u potpunosti uništene.
Kako su Kordunaši-Hrvati bili u totalnoj izolaciji čak ni u Posudionici narodnih nošnji u Zagrebu nema narodnih nošnji Korduna. Ove godine su sva naša Društva obnovila Narodne nošnje svog mjesta, po neka društva obnovila su svečane, radne i pokladne nošnje svog kraja.
Folklorni susreti Korduna održavaju se svake godine u drugom mjestu na dan proslave zaštitnika pojedine župe: u Slunju na dan „Male Gospe“, Lađevcu – Sv. Vida, Rakovici – Sv. Jelene, Cetingradu-Velike Gospe, Cvitoviću- Sv. Roka, Hrvatski Blagaj-Sv.Ane, Drženik-Sv. Ante.
Na folklornim susretima učestvuju svi sedam KUD-a Korduna sa programom od 10-15 minuta te gostujući KUD „Sinac“ iz Sinca – Lika i Izvorna skupina „Plješevica“ iz Zagreba. Organizator folklornih susreta je KUD pojedinog mjesta koji osigurava pozornicu te ručak i piće za sve nastupajuće KUD-a.
Folklorni susreti održavaju se na otvorenom- na pozornici rađenu za tu prigodu u svakom mjestu.
Broj posjetitelja je svake godine sve veći, od osamsto do tisuću ljudi. Uglavnom svi raseljeni Kordunaši u Hrvatskoj i inozemstvu planiraju doći na godišnje odmore za Folklorne susrete u svom mjestu.
Većina Folklornih susreta imaju zapis VHS-DVD snimkama.
Budući su se Kordunaši tijekom cijele povijesti sustavno iseljavali što zbog ekonomskih, što zbog političkih prilika te se u Kordun nakon Domovinskog rata vratilo svega četrdesetak posto žitelja, pitanje je dok kad će se Folklorni susreti Korduna
moći održavati s obzirom na starosnu dob članova KUD-a.
Članovi naših Društva uglavnom su žitelji prosječne starosne dobi cca šezdeset pet godina te je upitno do kad će KUD djelovat s obzirom da mladih nama, pogotovu u robnim mjestima.
Dragica Bijonda
Post je objavljen 19.08.2006. u 20:17 sati.