Zanimljivo je da se tuđa govna najviše mogu osjetiti kada se čovjek u njih uvali, pa traži načina da se očisti. Do tada je pogled uperen drugdje, misli obuzeti važnijim stvarima a mozak niti ne pomišlja da će u jednom trenutku sve drugo biti napušteno i odbačeno kao nebitno i nevažno, da bi se posvetili skidanju dreka sa sebe. Ako su to samo potplate cipela, stvar je još jako dobra a prognoze odlične. U krajnjem slučaju, mogu se obući druge cipele. Kada se više zaglibiti, izlaz je teži, a potreba da se razmišlja kako djelovati kada se iz toga izvuče jača je.
Moje osobno iskustvo iz Septičke Jame nagnalo me da se poradi svoje budućnosti zapitam kako bih mogla ubuduće izbjeći ovakva iznenađenja. Što naučiti iz prošlih iskustava, ako ih se ne može nazvati greškama?
Gledajući zadnja dva dana oko sebe, shvatih što je ključno za životnu praksu tijekom radnoga staža. Radi se o razmatranju jednog filozofskog pitanja. Pritom zalazimo u područje poslovne i radne etike. Razmišljamo što je za radnoga čovjeka dobro u poslovnom smislu.
Ako već nije dobro činiti dobro, što pretpostavljamo da čini sada, jer to ne nosi za nas dobro, stvari prilazimo drugačije. Očevidno je činiti loše dobro. Kakva je to etika? Kakvi su sljedbenici te etike? Možemo li mi postati jedni od njih? Zašto do sada nismo već postali takvi? Što moramo učiniti da se promijenimo? Razmišljati hoćemo li nakon promjene postati sretni i zadovoljni ili čak možda ponosni.
Pitanje koje nas treba preokupirati je sljedeće:
KAKO PREPOZNATI PRESERAVANJA I ONE KOJI SERU KVAKE?
1. Sve kvake koje su zasrali nikada više ne dotiču. To su za njih zatvorena vrata i tabu teme. Kadgod mogu prave se da su to završene stvari koje se ne mogu popraviti i koje nisu mogle biti bolje. Ako je postojala neka nesavršenost, kada to moraju priznati uslijed spleta okolnosti, na nju se referiraju kao ugrađenu u samu stvar. Time oni ostaju uspješni i pozitivni, a stvar isto tako dobra iako ne savršena. Ugrađena nesavršenost je prirodna i normalna. U stvarnosti ovi isti glume pristojnost i izbjegavaju zasrane kvake ili se prave diplomatima i puštaju da drugi što o tome zamijete, kada su toliko nekulturni i brljavi te željni prostačkih stvari. Oni su oni iznad toga, po visini pogleda i detaljima koje zamjećuju, te po konkretnosti poslova koje si dopuštaju da ih zaokupe. Kvake nisu njihova stvar, a zaprljane kvake još manje. U nijednom svjetskom katalogu o tome nema spomena.
2. Kada su uvučeni u neka sranja, efekta na njima nema. Iz najvećih sranja, bilo da su ih sami stvorili ili ih je netko gurnuo, oni izlaze čisti i sjajni, lijepi i savršeni. Poneki uspijevaju izaći čišći i privlačniji nego što su bili prije nego što su se po sranjima valjali. Iz toga bi trebali zaključiti da ili ekskrementi u kojima se cijela masa ljudi valjala i od kojih smrdi, zbog čega su izgubili glave i sami se sebi gade, uopće ne postoji, odnosno da su imaginacija. Drugo objašnjenje im laska. Poboljšani model dobiven provlačenjem kroz sranja imun je i jači od najvećih gluposti i problema koji sve uspijevaju uništiti. Zaključiti stoga treba da su oni koji izlaze čisti iz zaprljanoga upravo oni koji trebaju voditi. Jer tko prođe kroz masu fermentiranih ekskremenata i ne bude mu ništa, taj je kadar voditi sve druge. Kao indikator nepoželjenog područja nije pogodan, ali kao netko tko će preživjeti i ostati neokaljan zapravo je potreban. Ako ništa, kada sve propadne i uništi se, barem će jedan, onaj uvijek neokaljani savršenko ostati mirisan, čist, lijep i mio, kao utjeha ostalima koji će doći.
3. Oni koji se preseravaju imaju jako dobar nos. Stoga ne zalaze tamo gdje se serviraju sranja ili gdje se sranja nalaze iza nekog privlačnog objekta koji sugerira napredak, kulturu, umjetnost, znanje, probitačnost, suvremenost, pomodnost, novo i neviđeno i tako vabi one slabih olfaktornih sposobnosti. Prepoznati ih se može jedino praćenjem i promatranjem, te oponašanjem u izbjegavanju.
4. Putevi seratora su uvijek čisti. Preseravati se u već zagađenim prostorima nije neko dostignuće niti ugodna stvar. Potrebno je novo i još nedirnuto.
Post je objavljen 23.08.2006. u 17:29 sati.