Marketing
Malo nas je, al' nas ima...
U našem će sustavu biti najmanje 12 planeta, a možda još puno više, bude li prihvaćena nova definicija planeta, kako ga predlaže Međunarodna astronomska unija, čime bi se planet trebao jednom za svagda razlikovati od drugog 'svemirskog kamenja'.
Prema novoj klasifikaciji planet će ostati i Pluton – kojem je prijetilo izbacivanje s liste – ali će se na njoj naći i nekoliko novih imena, uključujući bivši asteroid Ceres te čak i Charon, koji je do sada bio klasificiran kao Plutonov mjesec.
Zbrka oko Plutonovog statusa planeta počela je prije nekoliko godina kad su astronomi počeli otkrivati velika, ledena tijela u vanjskom Sunčevom sustavu, od kojih su neka veća od malog Plutona.
Onda je 2003. počela bura: nebeski objekt nazvan 2003 UB313, popularno poznat kao Xena, ima promjer 2400 kilometara, što je malo više od Plutona. Treba li ga zvati 'deseti planet'? Ako da, koliko još takvih planeta ima tamo?
Odbor od 19 astronoma koji je uspostavila IAU-a početkom 2004 nije uspio doseći dogovor oko definicije planeta. Najbliže što su došli je bio prijedlog da se planetom smatra svako nebesko tijelo promjera većeg od 2000 kilometara – no, čak se osmero članova komisije usprotivilo tom prijedlogu tvrdeći da je isuviše proizvoljan.
Sada je sedmeročlani odbor za novu definiciju planeta, sastavljen od astronoma, pisaca i povjesničara donio jednoglasnu odluku.
"Došli smo do zaključka da trebamo definirati bazu što je moguće znanstvenije. Riječ 'planet' izmišljena je prije više tisuća godina, a suvremena nam znanost govori još mnogo toga", rekao je član dobora Richard Binzel, astronom s MIT-a.
Njihvo je rezultat radikalan. "Može li ga gravitacija učiniti okruglim – tada je planet", rekao je Binzel New Scientistu.
No to još nije sve, planet mora kružiti oko zvijezde, a ne smije biti ni zvijezda ni satelit drugih planeta – nego je upravo 'okruglost' jaki dio nove definicije.
I dok su manja nebeska tijela uglavnom nepravilne stijene, veće je njihova vlastita gravitacija oblikovala u sfere. Odbor je odlučio da bi prag okruglosti trebao razlikovati planet od ne-planeta. "Pustili smo prirodi da odluči", priznaje Binzel.
Prag veličine ovisi o materijalu, no za uobičajeni led ili stijenu to bi bilo dobrano ispod 1000 kilometara. Zato nova definicija uključuje Ceres, prethodno klasificiran kao najveći asteroid, koji ima promjer od 950 kilometara.
Ceres, čija se orbita nalazi između Marsa i Jupitera, postat će peti planet od Sunca i najudaljeniji od pet stjenovitih planeta. "Već je jednom bio smatran planetom, nakon otkrića 1801. godine", kaže Binzel.
Možda Ceres neće biti jedini asteroid kojeg će unaprijediti. Budu li prihvaćene definicije, za IAU će planeti biti i Vesta, Pallas i Hygiea, svi odreda 'okruglasti'. Najmanji, Hygiea, ima promjer od samo 400-ak kilometara.
No, možda je još čudniji slučaj Plutonovog pratitelja Charona. S promjerom većim od 1000 kilometara, sasvim je dovoljno velik da se oblikovao u sferu, a prema novoj definiciji, Charon nije Plutonov satelit.
Charon je tako težak da se centar gravitacije dvaju tijela nalazi u svemiru, između njih (Zemlja i Mjesec kruže jedno oko drugog, ali oko točke koja se nalazi duboko u Zemlji, zbog čega je Mjesec pravi satelit). Tako će Pluton i Charon postati prvi dvostruki planet Sunčevog sustava.
Smišljen je novi termin za Pluton, Charon, Xenu i druge udaljene planete, čija orbita traje više od 200 godina: oni će se zvati 'plutoni' (iako bi se geolozi mogli buniti što je preuzet njihov termin). Većina novih planeta bit će plutoni: već ima novih kandidata, a možda će ih se naći i više desetaka.
Nove definicije trebale bi vrijediti i za planete izvan Sunčevog sustava. Oni se jasno razlikuju od 'planemosa', objekata planetarne mase koji lutaju po svemiru, ali ne kruže oko zvijezde.
No, za sada se ne bavi razlikovanjem divovskih planeta od smeđih patuljaka, 'propalih' zvijezda koje nisu imale dovoljnu masu za nuklearnu fuziju. "To je predmet za kasniju raspravu", kaže Binzel.
"Mislim da je krajnje vrijeme da dobijemo definiciju planeta", kaže Neil deGrasse Tyson, direktor Planetarija Hayden u New Yorku. "Odbor je ispunio svoj zadatak i nedvosmisleno definirao 'planet'. No, kod mene se miješaju osjećaji".
"Okruglost bi mogla biti jedina definicija po kojoj Pluton završi u istoj kategoriji s Jupiterom", kaže. "Volite li okruglost, tada idu zajedno. No, svaka bi druga klasifikacija jasno odvojila
Pluton od drugih velikih obejkata u Sunčevom sustavu".
Kad će se u Pragu početi raspravljati o rezoluciji, moglo bi biti još zamjerki. Želimo li toliko planeta, ili tako male planete? Defincija uključuje i jakost materijala kao jedan od faktora.
Nebesko tijelo od izuzetno slabog materijala moglo bi se urušiti u sferu i prema tome bi bilo planet, unatoč tome što je manje od nepravilnih ne-planeta
Naravno, nitko ne može diktirati upotrebu riječi. "IAU nije kardinalski zbor niti vrhovni sud", rekao je Tyson New Scientistu. "Ljudi će možda nastaviti korisiti riječ 'planet' samo za devet poznatih nebeskih tijela, bez obzir na to što kažu stručnjaci".
Prijedlozi novih kategorija:
Planet: Okrugla stvar koja kruži oko zvijezde. Preciznije, prema prijedlogu: "Planet je nebesko tijelo koje (a) ima dovoljnu masu da njegova vlastita gravitacija bude dovoljna za formiranje tako da se može smatrati gotovo okruglog oblika i (b) kruži oko zvijezde, a nije zvijezda niti satelit nekog drugog planeta".
Pluton: Je planet čija je orbita smještena iz Neptunove, a treba mu više od 200 zemaljskih godina da se okrene oko Sunca. Za sada prijedlog novih planeta uključuje Pluton, bivši Plutonov mjesec Charon i Xenu (2003 UB313).
Satelit: Sve što kruži oko planeta, tako dugo dok zajednički centar gravitacije ne ispada izvan planeta. Uključuje nekoliko tijela puno većih od mnogih planeta, kao što je Jupiterov mjesec Ganimed (promjer: 5262 kilometara).
Mala tijela Sunčevog sustava: Sve što kruži oko Sunca, a nije ni planet ni satelit. Većina asteroida i kometa postat će Small solar system body – SSSBs. Trenutno se nazivaju mali planeti.
Neslužbena kategorizacija planeta:
Patuljasti planet: Planet manji od Merkura (promjer: 4879 kilometara), koji je najmanji planet. Tu su bivši asteroid Ceres, Pluton, Charon i Xena.
Divovski planeti: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.
Klasični planet: Četiri divovska planeta plus četiri stjenovita planeta: Merkur, Venera, Zemlja i Mars.
Preuzeto s Iskonovog portala...
Jučer sam čuo da od sada imamo Sunčev sustav koji čini 12 "planeta"...
Osobno...malo mi je čudno da se tako olako i bez neke pompe nadopunjuje naš Sunčev sustav...ipak je to nešto što će promijeniti stanje svijesti cijelokupnoj populaciji ovog planeta na kojem obitavamo...đaci će učiti neke nove stvari i imena nekih novih planeta...uđbenici će morati biti prepravljeni (opet udar na troškove roditelja čija će djeca morati kupovati sve te nove knjige)...astronomi će morati prepravljati svoje karte...astronauti će morati paziti da se ne sudare s novim planetima na svojim međuplanetarnim misijama...i tako život ide dalje...
I onda neka mi netko kaže da smo sami...:)
No way, Hose!
Post je objavljen 17.08.2006. u 10:02 sati.