Hestija – najblaža, najmilostivija i najpravednija među božanstvima
Hestija (srce – po Athumanunhu) nikada nije sudjelovala u ratovima ili svađama. Poput Artemide i Atene uvijek je odolijevala svakom ljubavnom pozivu bogova, titana i ljudi. Nakon svrgavanja Krona strašnog, kada su pred nju istupili Apolon i Posejdon kao prosci rivali, Hestija je prisegnula glavom Zeusovom da će zauvijek ostati djevica. Takva prisega potpuno je obeshrabrila i Apolona veličanstvenog i Posejdona silnog. Istodobno takva prisega silno se dopala Zeusu svemogućem jer je njome Hestija zapravo sačuvala mir na Olimpu. Tko zna kako bi Olimp izgledao da su poradi Hestije zaratili Posejdon i Apolon koji su na kraju ipak odustali bojeći se Hestijine strašne prisege (ili možda gnjeva Zeusovog, jer u pitanju je bila njegova glava – po Athumanunhu). Jednom prilikom kada su svi bogovi nakon uživanja i pretjerivanja u jelu i piću pozaspali, pijani Prijap (onaj koji podrezuje krušku – po Athumanunhu) zamalo je uspio obljubiti usnulu Hestiju. No, tada je magarac glasno zanjakao i Hestija se probudila. (Čak je i magarac, mitološki simbol seksualne pohote, odlučio spriječiti Prijapovu kriminalnu i nedozvoljenu radnju – po Athumanunhu) Hestija je ugledavši Prijapa koji ju je već opkoračio toliko glasno vrisnula da se ovaj silno uplašio i pobjegao. Hestija je u mitologiji božica ognjišta, pa u svakoj kući i gradskoj vijećnici štiti one koji od nje zatraže pomoć. Pored toga mitologija je pamti i kao božicu koja je prva izumila vještinu gradnje kuće.
Post je objavljen 14.08.2006. u 23:17 sati.