Marketing
PETROSJANOV TRENER KOMENTIRA - nastavak
Prema Suetinovim riječima, Petrosjanova pobjeda je uvjerljiva ne samo zbog njegovog vodstva u osnovnom tijeku meča, ne samo zbog njegove čiste pobjede, ni po broju ispuštenih mogućnosti, već i po općem stvaralačkom kontekstu. Uzroke Petrosjanovog uspjeha vidim u njegovim temeljnim i dubokim teorijskim i psihološkim pripremama.
Ocjenjujući Spaskog kao šahistu i stvaratelja, Suetin kaže: „Spaski je šahist aktivnog stila igre, ponekad mu nedostaje „probojne snage“ i to neosporno djeluje na njegov borbeni moral. On ima igračko iskustvo i prošao je značajnu teorijsku školu, jer je godinama radio s velemajstorom Tolušom i uz njega je usvojio veliku vještinu napada i kombinacija. U posljednjim godinama igra Spaskog doživljava evoluciju, vjerojatno pod utjecajem svog novog trenera Bondarevskog. Štoviše on je počeo činiti zaokret ka pozicijskoj igri, njegovo kombinatorno savršenstvo počelo je primjetno „venuti“. Ukratko, unatoč svoj njegovoj svestranoj igri , teško je za prvi mah odrediti stil Spaskog u pravom smislu te riječi. On se nalazi na raskrižju. Naročito je opasan u turnirskoj borbi, iako su njegove pobjede u mečevima kandidata bile veoma uvjerljive. U stvaralaštvu ovakvog šahiste nalazi se period poleta i popuštanja, odnosno plime i oseke“.
ŠAHIST VELIKOG POTENCIJALA
O prvaku svijeta Tigranu Petrosjanu stajale su ove riječi: „Velemajstor Petrosjan je šahist velikog potencijala, čije su osobine otkrivene u mečevima. Stil igre ovog velemajstora vrlo je osoban i vješto „maskiran“. On ništa ne želi, jedino govore na prvi pogled njegove zamisli. Međutim, ako dobro razmotrimo stav, on ne želi šahovskim zahtjevima nametnuti svoju volju, već kao da čeka priliku za harmonično sjedinjavanje subjektivnog i objektivnog rješenja problema koji nastaju u poziciji. Zbog toga je Petrosjan u turnirskoj borbi slabiji nego u mečevima. Za njega snaga suparnika nema tako odlučne važnosti, glavna je vlastita linija igre“.
O meču je između ostalog stajalo: „Mnogo se govorilo o stvaralačkom sadržaju meča. Jasno, to je bila prije svega žestoka športska borba, gdje su veliku ulogu odigrali psihološki faktori. Suparnici su najmanje obraćali pažnju na vanjski sjaj, iako je mnogo partija imalo efektne kombinatorne ideje. U otvaranju gotovo i nije bilo pravih senzacija, iako mnoga otvaranja meča pobuđuju veliki interes. Bio je, istina, i raznovrstan repertoar otvaranja. Možda su najefikasniji rezultati borbe bili u Caro-Kannu, Francuskoj obrani, i nekim sustavima Daminog gambita. Spaski, igrajući crnim figurama, nerijetko je stremio izaći s utrtih putova, bez obzira na logiku teorije otvaranja. Njegovi eksperimenti u otvaranju 18. i 22. partije opravdano su izazvali nedoumicu. U tom slučaju, on je bio primoran voditi borbu na samo sa suparnikom, već i sa šahistom“.
Postavlja se pitanje nije li Petrosjanova pobjeda (a bila je 12,5:11,5 ) pobjeda novog stila i novih težnji? – Možda i ne i da. Ne zbog toga što je Petrosjan nepretenciozan. On je marljivo izučavao klasike. Da zbog toga što treba njegovu duboku i savršenu tehniku i strategiju obogatiti taktičkim iskustvom.
Post je objavljen 09.08.2006. u 17:09 sati.