Pregled posta

OSNOVNI PODACI
ime: Marija
prezime: Ružička
spol: žensko
datum rođenja:03.08.1850 u Litovelu, Moravska
datum smrti: 28.09.1937 u Zagrebu
zanimanje:
suprug:
sin: Toto Strozzi
1.snaha: Ljubica Oblak-Strozzi
2.snaha: Eliza Gerner-Strozzi
kći: Maja Strozzi-Pečić
unuk: Boris Papandopulo
životopis:


Marija Ružička-Strozzi


Legendarna Marija Ružička-Strozzi (Litovel, Moravska, 1850 - Zagreb, 1937), rodonačelnica kazališne loze Strozzi, zvana južnoslavenskom Sarah Bernhardt, doselila se s roditeljima kao dijete u Zagreb, gdje je polazila Glazbeni zavod i učila pjevanje. Izgubivši moć pjevanja, uči glumu kod Josipa Freudenreicha i 1868. debitira u zagrebačkom kazalištu u kojem nastupa daljnjih 68 godina. Isprva igra mlade, sentimentalne likove u konverzacijskim djelima, ali i dramske i tragične.

Dumasova je Marguerite (Gospođa s kamelijama) i Shakespeareove Julija (Romeo i Julija), Desdemona (Otelo), Ofelija (Hamlet), Beatrica (Mnogo vike nizašto) i Porcija (Mletački trgovac). Dolaskom Andrije Fijana u kazalište 1878. dobija dostojnog partnera s kojim nastupa trideset godina igrajući u djelima Sofokla, Shakespearea i Racinea, ali i Augiera, Ohneta i Feuilleta te nadasve Sardoua. Osobito je slavljena kao njegova Fédora.

Postupno usvajajući realističko-psihološku glumu, proširuje svoj repertoar Ibsenovom Norom te ulogama u dramskim ostvarenjima Strindberga, Hauptmanna i Sudermanna, a zatim nalazi svoju domenu u ulogama majki kao što su Euripidova i Werfelova Hekuba (Trojanke), Ibsenova gospođa Alvig (Sablasti), Vojnovićeve Mara Beneševa (Dubrovačka trilogija) i Majka Jugovića (Smrt majke Jugovića), te Ibsenova Aase (Peer Gynt). Znamenite su i njezine kreacije vladike Ane u Vojnovićevim Maškaratama ispod kuplja te Tolstojeve Ane Karenjine. Gostovala je s velikim uspjehom u mnogim južnoslavenskim gradovima te u Sofiji, Pragu i Brnu, a nuđeni su joj i angažmani u Pragu i Beču, kao i turneje po Americi, no ostala je doživotno odana Zagrebu.

Svojom glumom, posebice melodikom i modulacijama glasa te izražajnim rasponom govorne interpretacije, kojom je mogla, kako to daju naslutiti čak i gramofonski zapisi njezinih recitacija Domjanićevih pjesama i dijaloške situacije u Vojnovićevoj Aveti, iskazati najoprečnija raspoloženja i osjećaje, pa i karaktere tumačenih likova i stilove igranih djela, Marija Ružička-Strozzi desetljećima je osvajala i opčinjavala publiku te izborila još i danas nenadmašeno mjesto u povijesti hrvatskog glumišta. http://www.hnk.hr/hr/novosti.php?id=497