Marketing
Bela Krleža, glumica
OSNOVNI PODACI
ime: Leposava
prezime: Kagrge
spol: žensko
datum rođenja: 14.10.1896 u Senju
datum smrti: 23.04.1981 u Zagrebu
zanimanje: glumica
suprug: Miroslav Krleža
otac: Milan Kagrge
majka: Katarina r. Vuksan
svekar: Miroslav Krleža (Varaždin, 19.VII.1857-Zagreb, 8.I.1952)
svekrva: Ivka r. Držar (Varaždin, 2.V.1870-Zagreb, 10.V.1926)
Bela Krleža
Bela Krleža (Senj, 1896 - Zagreb, 1981) razmjerno je vrlo kasno ušla kao glumica u kazalište. Nakon mature prvo radi u Sveučilišnoj knjižnici, pa jednu godinu kao učiteljica u Dugoj Rijeci na Kalniku, a onda tek 1929. debitira u Hrvatskom narodnom kazalištu u praizvedbi drame svojeg supruga Miroslava Krleže Gospoda Glembajevi u ulozi barunice Castelli, koja će se tijekom godina pretvoriti u njezinu amblemsku kreaciju. Mnogo je igrala u komedijama, posebice Nušićevim, ali i u Držićevim i Moličreovim. Igra i u dramama Ibsena, Tolstoja i Gorkog, a osobito se dobro snalazi u konverzacijskim djelima Wildea i Shawa kao gđa Erline u Lepezi lady Windermere i kao Kitty Warren u Zanatu gđe Warren.
Nastupa i u brojnim ostvarenjima suvremenih pisaca kao što su Williams, Helmann i Anouilh te oduševljava kao Dürrenmattova Claire (Posjet stare dame) i Aureliea u Giraudouxovoj Luđakinji iz Chaillota. Među njezine vrhunske domete ubrajaju se svakako kreacije Krležinih likova, Laure Lenbach i Madlen Petrovne u U agoniji, Melite i Klare u Ledi, te Livije Ancile i Klare Anite u Areteju. Odnos, međutim, kazališnih kritičara, pa i povjesničara, prema Beli Krleži kao glumici, gotovo je uvijek ovisio i o njihovu odnosu prema Krleži, pa su stoga i mnoga vrednovanja njezinih umjetničkih dosega, neovisno o tome jesu li pozitivna ili negativna, upitna i podložna provjerama.
Bela Krleža (Senj, 1896 - Zagreb, 1981) razmjerno je vrlo kasno ušla kao glumica u kazalište. Nakon mature prvo radi u Sveučilišnoj knjižnici, pa jednu godinu kao učiteljica u Dugoj Rijeci na Kalniku, a onda tek 1929. debitira u Hrvatskom narodnom kazalištu u praizvedbi drame svojeg supruga Miroslava Krleže Gospoda Glembajevi u ulozi barunice Castelli, koja će se tijekom godina pretvoriti u njezinu amblemsku kreaciju. Mnogo je igrala u komedijama, posebice Nušićevim, ali i u Držićevim i Moličreovim. Igra i u dramama Ibsena, Tolstoja i Gorkog, a osobito se dobro snalazi u konverzacijskim djelima Wildea i Shawa kao gđa Erline u Lepezi lady Windermere i kao Kitty Warren u Zanatu gđe Warren.
Nastupa i u brojnim ostvarenjima suvremenih pisaca kao što su Williams, Helmann i Anouilh te oduševljava kao Dürrenmattova Claire (Posjet stare dame) i Aureliea u Giraudouxovoj Luđakinji iz Chaillota. Među njezine vrhunske domete ubrajaju se svakako kreacije Krležinih likova, Laure Lenbach i Madlen Petrovne u U agoniji, Melite i Klare u Ledi, te Livije Ancile i Klare Anite u Areteju. Odnos, međutim, kazališnih kritičara, pa i povjesničara, prema Beli Krleži kao glumici, gotovo je uvijek ovisio i o njihovu odnosu prema Krleži, pa su stoga i mnoga vrednovanja njezinih umjetničkih dosega, neovisno o tome jesu li pozitivna ili negativna, upitna i podložna provjerama.
apdated: 26.XI.2006.
Post je objavljen 21.08.2006. u 00:00 sati.