Marketing
iako je šipan bio pod dubrovačkom ingerencijom kao sastavni dio njegove teritorije još u 13. stoljeću (najranija zabilješka je iz 1272. godine), kroz dugu povijest mijenjalo je on imena i posjednike, od rimskog taurisa, sa značenjem bikova glava (vjerojatno zbog svoga oblika), preko grčkog gypanon, sa značenjem orlovo gnijezdo (objašnjenje sam već dala). nadalje tu su i srednjevjekovna talijanska imena giupana i zuppana, koja vjerojatno znače župan. šipan je hrvatski naziv otoka, uvriježen od prvog spomena tog imena,1370. godine.
svoj procvat otok bilježi u vrijeme dubrovačke republike. to je ujedno vrijeme procvata i afirmacije brodogradnje i pomorstva, a u ruralnoj oblastima spominje se maslinarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i ribarstvo. usporedo sa stagnacijom i postupnim padom gospodarstva dubrovnika krajem 17. stoljeća (nakon potresa i požara 1667.), refleksiju osjeća cijelo državno područje, tako i otok šipan. najveći pad i zaostajanje otoka, u odnosu na druga dubrovačka područja, osjetit će šipan 20. stoljeća. to je, ujedno, doba velikih migracija (doba svjetske krize, doba ratova) pa su iseljenja ili odlasci s otoka zbog ratova ili u potrazi za drugačijim životom evidentna. razne edicije spominju oko 7 tisuća žitelja šipana (osobno mislim da je broj nerealan, a uz to se ne navodi vrijeme tako pune naseljenosti otoka), doveden je tijekom 20 stoljeća na nekih 5 stotina. ovaj broj se odnosi na oba spomenuta naselja. o nekoj revitalizaciji u smislu stalnog življenja na otoku teško je objektivno govoriti, moguća je. dobrim brodskim vezama (u zadnjim godinama) nije veliki problem živjeti na otoku, a raditi u dubrovniku. ipak, najviše je onih koji su podijeljeni stanovanjem malo na otoku, malo u gradu. u vrijeme sezone otok je uistinu napučen.
Post je objavljen 03.08.2006. u 00:16 sati.