Marketing
tako ćemo naći podatke koji sugeriraju kako se šipan po povijesnim i kulturnim znamenitostima može (relativno, a prema površini) smatrati skoro malom atenom ili rimom u malome. provela sam dosta vremena na šipanu i bez stručnog vođenja, teško bi bilo uočiti ono što šipan čini toliko poznatim i kulturnim nasljeđem bogatim otokom. tek par objekata svjedoči o nekad brojnijim kućama za odmor; nekoliko očuvanih crkvica upućuje na bogatstvo i raznolikost sakralne arhitekture, a kako je i to devastirano i zapušteno, teško je naći logičnu svezu između bombastičnih izjava i realiteta.
od 42 ljetnikovca (negdje stoji podatak o 60), ostalo je njih par kao i manji broj od 34 crkvena objekta (kapelice, crkvice).
istina je da ono što je ostalo prkoseći vremenu i nebrizi, ukazuje na činjenicu da se ladanjska kultura dubrovačke vlastele i bogatih pučana nije zadržala u strogim granicama najbliže okolice povijesne gradske jezgre. meni ovaj podatak također govori i o tome da je šipan (kao i druga dva naseljena otoka) bilo privlačno mjesto u koje se je i uz znatno povećani trošak, možda samo radi ljepote i prirodnog sklada, isplatilo ulagati u profanu i sakralnu gradnju.
neću se posebno baviti ni jednim od ovih objekata. možda se drugom prilikom upustim u opise malih ili većih sakralnih objekata dubrovačkog okruženja, zato ću samo spomenuti ono što se najčešće o njima kaže ili uzima kao primjer osobite zanimljivosti.
crkvicu sv. ivana u šilovu selu smještaju u 11. stoljeće. arhivski dokumenti prvi je put spominju početkom 14. stoljeća. ova crkva je iznimna po tome što se njezine freske (koje su nakon proširenja crkve ostale u apsidi), ubrajaju u najvažnije oslikane na našoj obali.
još jedna je iz istog razdoblja, crkva sv. mihajla u pakljenoj. njezina znamenitost je kupola. spominje se u prvim pisanim dokumentima o šipanu (1272.). kasnije je pripojena crkvi sv. marije. očuvani su na njoj fragmenti rane starohrvatske arhitekture i pleterne ornamentike. uz nju se naslanjaju ostaci benediktinskog samostana.
sv. mihajlo je izgleda posebno štovani svetac na ovom otoku, jer se uz ovo, spominju još dva njegova svetišta. za ono na stijenama biga drži se da je čak iz 7. stoljeća.
kako sam napisala malo ih je cjelovitih, negdje se naziru tek njihovi ostaci, negdje su se spojile s drugim i većim kapelicama i nose novu posvetu, a od nekih je ostao tek pisani trag o postojanju.
glavna crkva u luci je kasnogotičko zdanje posvećeno sv. stjepanu. višekratno je dograđivana. iz najranijeg razdoblja očuvan joj je dovratak s ružama i tekstom: moja kuća zvat će se kućom molitve.
sadašnji zvonik sagrađen je krajem 19. stoljeća. crkva sa zvonikom dominira panoramom luke.
renesansno razdblje ostavilo je na šipanu svoje tragove u ladanjskoj arhitekturi. ali od velikog broja spominjanih ljetnikovaca izgrađenih na otoku, kako sam prije spomenula, današnji ostaci mogu se izbrojiti na prste.
šipan je (često pišu kronike i turistički vodiči) bio prepun ljetnikovaca dubrovačke vlastele, lijepo uklopljenih u pitomi krajolik, ali isto tako i kasnijih velebnih i rastrošnih kamenih zdanja bogatih šipanskih trgovaca i moreplovaca. novi vlasnici, ne mareći puno za mediteranski ambijent, dubrovački sklad i profinjenost, nerijetko su monumentalnošću ili vanjskom raskoši dokazivali svoju financijsku nadmoć i pripadnost bogatijem staležu s kraja 19. stoljeća (monumentalna zdanja stjepović, stern ...).
nisam u prilici nabrojiti sve ljetnikovce dubrovačke vlastele. jednako kao i kod kapelica rijetki su izvorno sačuvani, mnogi su se raznim dogradnjama tijekom vremena preobrazili u nešto posve drugo. najveći broj njih je nestao. (potječu najčešće iz 16. stoljeća, ženidbom, udajom, prodajom, izumiranjem ..., mijenjali su vlasnike). za neke od njih, bez istraživanja u povijesnom arhivu, teško je dobiti podatak o njihovom prvom vlasniku i graditelju.
Post je objavljen 03.08.2006. u 00:11 sati.