organizirana uprava šipanom i ostalim elafitskim otocima postoji, prema dokumentima od 1272. poznato je da su najraniji predstavnici republike bili tzv. capitanus, kapetani.
od početka 15. stoljeća šipanom upravljaju kneževi.
imenuje ih dubrovačka vlada. zato je na svakom od naseljenih otoka izgrađen knežev dvor. ovaj na šipanu je na izdignutom mjestu. danas su to samo ostaci onoga što je predstavljalo nekadašnju vlast i moć.
među najpoznatijim spomenutim šipanskim kneževima ostalo je zabilježeno ime ignjata đurđevića ('uzdasi mandaljene pokornice', 'psaltir','pjesni razlike' ...)*). kaže se kako je u svojstvu šipanskog kneza "kvario" sve žene udane ili ne.
primijetila bi, ako je ovaj podatak o baroknom pjesniku đurđeviću točan. kao tek svršenom isusovačkom đaku bilo mu je nužno potrebno izvjesno znanje i iskustvo za napisati vjerodostojno 'plač' u kojemu mandaljena (marija magdalena) u svojstvu isposnice, između ostalog, govori o svom grešnom životu.
*)
ignjat đurđević (ignazio giorgi), 1675-1737., dubrovački pjesnik, povjesnik i redovnik pripadnik je novog plemstva, onog koje je zbog ugroze i stradanja, dubrovačka vlast primila poslije 1667. godine. završivši isusovačku gimnaziju obnašao je za republiku razne dužnosti od šipanskog kneza do zapovjednika tvrđave lovrijenac.
isusovačkom redu pristupio je u rimu u 22. godini. tamo je završio i studij filozofije te predavao na isusovačkom kolegiju. red je napustio sedam godina kasnije i vratio se u dubrovnik.
tu se pridružio benediktincima i do kraja života ostao u njihovim samostanima. književni opus đurđevića (osim uzdaha mandaljene pokornice i psaltira) okuplja zajednički naziv pjesni razlike.
Post je objavljen 02.08.2006. u 23:46 sati.