Reggae – popularna jamajcanska muzika, koja se razvila u kasnim šezdesetima prošloga vijeka uz ska i rock steady muziku. Dobro, to bi bio ono cisto uvod u nešto sto je postalo mnogo vece i znacajnije, nego što je ikad bilo predvideno. Sve je pocelo na Jamajci, sasvim tiho i neprimjetno, rezignirano i nenametljivo.
Da bi se ostatak price o ovom fenomenu zvan "reggae" mogao shvatiti, nužno je poznavati odredene cinjenice o Jamajci i njenim stanovnicima (no bit ce vise o jamajci s vremenom).
Jamajka je clanica Commonwealtha, u koji još spadaju Bahami, Saint Kitts and Nevis, Antigua, Dominika, Saint Luia, Saint Vincent, Barbados i Grenada. Površinski je najveca otocna zemlja ovoga "saveza", a i broj stanovnika je u zadnje vrijeme dosta porastao, tako da je danas na Jamajci naseljeno oko 2.295.000 stanovnika. Glavni grad je Kingston (635.000 stanovnika sa okolinom), koji je uvijek bio pod jakim utjecajem kako Južnog, tako i Sjevernoga americkoga kontinenta. Stanovništvo sacinjavaju angloafrikanci i mulati, a dominirajuca religija je kršcanstvo, koje se na ovom otoku javlja cesto sa primjesama africkih domorodackih rituala. Glavni izvori zarade su oduvijek bili zemljoradnja i stocarstvo. Vecinski dio stanovništva je tako jedva preživljavao i do dan-danas se primitivni nacin obradivanja zemlje zadržao na ovim prostorima. Ljudi su se, s obzirom na to da vecina stanovništva vodi porijeklo iz Afrike, gdje je od strane Engleza u 18. i 19. st. bivala zarobljena i odvedena na plantaže jednoga od silnih kolonijalnih posjeda (u ovom slucaju na Jamajku), ipak dobro adaptirali. No ta uspješna adaptacija i integracija nije uspjela iskorijeniti sjecanja na proživljene muke i torture, na silne godine koje su im ukradene i na nikad zaboravljenu domovinu, home of the willing and righteous - Afrika
Te "traume" su se doslovno projicirale na citavu jamajcansku kulturu, na nacin življenja u globalu. Iz tih muka i neprilika nikao je reggae, zajedno sa ska-om, steady-em (koji su nastali ipak nesto ranije) i još nekoliko tipicnih vrsta izvorne jamajcanske muzike.
Tokom 19. stoljeca se rasprostranila ovozemaljski orijentisana muzika (s naglaskom na udaraljkama) pod nazivom burru, koji je bio važan faktor u stvaranju savremenoga reggae-a. Paralelno s burruom se na susjednim karipskim otocima razvijao muzicki pravac, koji je spajao karnevalsku muziku s europskom narodnom glazbom, obavijajuci je plaštom africke muzike. Taj pravac je preuzeo razlicite oblike na razlicitim mjestima: calypso na Trinidadu, rumba na Kubi, merenque na Hispanjoli. Na Jamajci se ustalio mento: druga važna komponenta, koja je bila odlucujuca za stvaranje reggae, kakvog ga danas poznajemo. A pocetkom pedesetih godina se javila treca mjerodavna komponenta, kada je u pitanju stvaranje reggae muzike - R&B, rhythm and blues. Ovdje su americke radio stanice odigrale važnu ulogu, pri stvaranju muzickoga pravca, kojeg danas poznajemo pod nazivom reggae, pošto je vecinski dio jamajcanskoga stanovništva bio dosta siromašan, ne mogavši sebi priuštiti više od obicnoga - radia.
Zaceci reggae ere su, dakle, obilježeni jakim utjecajem americkih radio stanica, putem kojih je Jamajka, u pedestim godinama, bivala "preplavljena" mnoštvom rhythm and blues-a i boogie woogie-a. Kod tada veoma poularnoga r&b-a, naglasak je ležao na drugoj i cetvrtoj dobi takta.
Deset godina kasnije, R&B-manija je bila gotovo pa prošla - javila se potreba za necim novim, stilski poznatim, a muzicki inovativnijim. Tada je pocela samostalna muzicka produkcija na Jamajci. Ska i rock-steady su bili rodeni, a ubrzo nakon toga je svjetlo dana ugledao i – reggae.
Od tada više nije bilo nikakvih ozbiljnijih prepreka koje bi zaustavile razvoj ovoga muzickoga pravca. Reggae je danas više od muzike, reggae je društveni pokretac, reggae je antirasisticni i antikolonijalni pokret, reggae slavi Zion (Etiopiju) i the children of Jah. Ovdje je bitno napomenuti da reggae NIJE izvorna muzika rastafarijanaca, koliko god neki ubijedjeni u to bili. Rastafari muzika je word, sound and power. Muzika koja se slavi i svira (odnosno tambura, da budemo precizniji) tokom nyah binghija – spiritualnog okupljanja rastafarija, koje traje izmedu 3-21 dana.
Progres je otišao tako daleko da je reggae danas u nekim muzickim izvedbama potpuno redefinisan, te se neprimjetno "uvukao" u mnoge druge glazbene pravce. U današnje vrijeme sve mora biti digitalizirano, pa tako imamo i digitaliziranu varijantu regeja – dancehall/ragga, mada neki ragga smatraju izvedenicom dancehalla, gdje se uvode elementi rapa. U punku, hiphopu, popu, pa i u ponekim techno izvedbama se odavno vec daju primijetiti ociti reggae utjecaji, bilo to u ritamskoj shemi ili u odabiru instrumenata. Reggae je postao mainstream, više nije samo dio osiromašenog društvenog sloja Jamajke, vec i dio muzickoga kulta, unosnoga biznisa i novogeneracijske subkulture.
Post je objavljen 02.08.2006. u 16:10 sati.