Zabrinute praksom Hrvatskih voda u upravljanju vodotocima, udruge okupljene u mrežu Zeleni forum uputile su dopis kojim ukazuju na štetnost korištenih metoda.
Zeleni forum upozorava da tradicionalne metode “ukroćivanja” rijeka, koje Hrvatske vode još uvijek koriste i planiraju u Strategiji upravljanja vodama, više ne funkcioniraju; suvremeni trendovi u svijetu i Europi govore i rade u prilog tome da vodotok nije samo voda u kanalu, nego i sav živi svijet koji ovisi o vodi, o njenoj količini, kvaliteti, brzini, temperaturi, kao i niz staništa koja podržavaju život živog svijeta.
U procesu pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska će uskoro morati usvojiti standarde koji su često puno viši od sadašnjih, gdje se grube metode obrane od poplava, erozije i održavanja plovnih puteva više neće provoditi. Europa u Okvirnoj direktivi o vodama promovira revitalizaciju poplavnih riječnih područja, kako bi ona na prirodan način to isto regulirala, ali i podržavala sav živi svijet, što se značajno razlikuje od pristupa i metoda koje koriste Hrvatske vode.
Zaštita prirode izvan zaštićenih područja više nije budućnost i znanstvena fantastika nego realnost s kojom se svi moramo suočiti, a naročito institucije koje direktno utječu na zdravlje nekog ekosustava, gdje se zdravlje definira kemijskim, morfološkimi biološkim karakteristikama.
Budućnost Hrvatske je u održivom i pametnom korištenju prirodnih dobara, suvremenim i prirodi naklonjenim metodama, kako bi ekosustav i ljudi zajedno mogli funkcionirati na istom prostoru. Vrijeme je promjena za RH, pa je i vrijeme da Hrvatske vode počnu voditi brigu o tome kako utječu svojim djelovanjem na zdravlje ekosustava trenutno i ubuduće. Svoje tridesetogodišnje planove treba novelirati, prilagoditi ostalim planovima koji se tiču istog prostora, te usmjeriti ih više prema prirodnosti ekosustava, jer zdrav i prirodan okoliš garantira i zdravlje ljudi, i psihičko i fizičko. Sve velike i nagle poplave, suše, erozije i ostale nedaće protiv kojih se Hrvatske vode bore, direktne su posljedice čovjekovog djelovanja, što u zadnjih stotinjak godina, što nedavno.
Sadašnje metode upravljanja vodama ne rješavaju problem dugoročno, nego to stanje još dodatno pogoršavaju, tako da se često svake godine, nekon velikih voda, mora raditi ponovna sanacija istog, i tako iz godine u godinu troše se sredstva građana.
Sume koje se troše za postavljanje obaloutvrda u nenaseljenim područjima, mogle bi se isto tako potrošiti na kupnju tog istog zemljišta, te bi to trajno riješilo problem erozije u tom području, odnosno dajući rijeci prostora da slobodno djeluje na svoje obale. Ali to nije zapisano u tridesetogodišnjem planu i zakonu, pa naša ideja ne prolazi kod odgovornih!
Primjera je zaista mnogo: 1. Postavljanje obaloutvrda u potoku Gliboki, pritoka Drave, u nenaseljenom području; Slučaj spruda kod Repaškog mosta gdje je uništena najveća kolonija ptica mala čigra, crvenokljuna čigra i kulik sljepčić; 2. nepovratno uništenje više od polovice kolonije ptica bregunica koje su tada gnijezdile prekapanjem i fiksiranjem obale kamenom - obaloutvrda između Sigeteca i Komatnice (220 rkm desna obala); 3. prije nekoliko godina uništena je jedna od najvećih kolonija ptica bregunica od 2000 parova u predjelu Đuretina (177 rkm desna obala) pokraj Pitomače isto tako postavljanjem obaloutvrde; 4. učestali pomori riba u Staroj Dravi između HE Čakovec i HE Donja Dubrava zbog nepravilnog reguliranja vodotoka stvaranjem “bazena” sa slabim ili nikakvim protokom vode u kojima se uslijed niskog vodostaja stvaraju anoksični uvjeti, a ribe zbog poprečnih barijera ne mogu pobjeći; 5. slučaj rijeke Mirne u Istri: posljedice "oduzimanja" prirodnog toka rijeke Mirne i njenog zatočenja u kanal tek su danas vidljive (jedna od posljedica je i umiranje Motovunske šume, što se pokušava spriječiti inicijativom da se Mirna vrati u svoje prirodno korito), neusklađenost poslova održavanja kanalskog sustava s procesima prirodi: Hrvatske vode uklanjaju vegetaciju na ušću Mirne (za koje je pokrenut postupak proglašenja ornitološkim rezervatom) upravo u vrijeme gniježđenja močvarica, umjesto da se takvi zahvati rade u zimskom periodui, kada bi štete po životnjski svijet bile najmanje.
Predstavnici nevladinih organizacija za zaštitu okoliša i prirode iz mreže Zeleni forum pitaju se kada će prestati nemar prema prirodnim i krajobraznim vrijednostima naših vodotoka, kada će vodno gospodarstvo uvidjeti da je nužno unijeti promjene u svoju dosadašnju politiku “gospodarenja” javnim dobrom i početi raditi po principu održivosti ekosustava?
Dopis Hrvatskim vodama za Zeleni forum potpisale su udruge koordinacije:
Franjo Koščec - Varaždin, Pan - Karlovac, Sunce - Split, Zelena akcija - Zagreb, Zelena Istra - Pula, Zeleni Osijek - Osijek , ZEO Nobilis - Čakovec
ekologija.hr
Post je objavljen 28.07.2006. u 23:02 sati.