dubrovačka republika nije ništa prepuštala slučaju.
kako sam ranije napisala statut je donesen vrlo rano čak 1272. godine. uz važne državne, gospodarske, pravne, kaznene ... odredbe, regulirao je i mnoga druga pitanja. socijalno pitanje bilo je zastupljeno u više odredbi, a briga o zdravlju, higijeni i ćudoređu, također.
glavni izvor prihoda republika je ostvarivala u poslovima vezanim za pomorstvo i trgovinu. uz brojne odredbe koje su vrijedile za njezine građane trebalo je zakonski regulirati i pitanja stranih trgovaca i brodova u njezinim lukama, na njezinom teritoriju, na kopnu, u tranzitu, odnosno skladištima. tu je spadalo pitanje različitih pristojbi, plaćanje kazni, odredbe o obvezi carinjenja robe, sanitarnom pregledu ...
da bi zaštitila vlastito pučanstvo koje se zbog prirode posla miješalo sa strancima, ponajprije iz higijenskih pobuda, 'republika' je planirala i regulirala pitanje karantene kao obvezne mjere. karantenska izolacija vrijedila je jednako za sve vrste trgovaca, prometnih sredstava i robe.
vrlo inventivne ali stroge propise i institucije ustrojila je već početkom 14., odnosno do sredine 15. stoljeća:
- liječničke usluge, 1301.
- prvu ljekarnu, 1317.
- ubožnicu, 1347.
- prvu karantenu je ustrojila prije, a posebne objekte u tu svrhu 'lazarete' otvorila je 1377.
- ukinula je ropstvo, 1418.
- sirotište - nahoište je otvoreno 1432.
- gradski vodovod u dužini 20 km izrađen je 1436.
Post je objavljen 25.07.2006. u 22:03 sati.