o tome kako je bacil od pronalaska do danas mijenjao ime, manje je bitno. danas (od 1954.) njegov stručni naziv je yersinia pestis, ime dobiveno po jednom od pronalazača.
iako je ime najmanje važno za čovječanstvo, važan je pronalazak, a ovaj je označio (u povijesti medicine, ali i općenito) prekretnicu u prepoznavanju te bolesti.
o tome kako je bacil od pronalaska do danas mijenjao ime, manje je bitno. danas (od 1954.) njegov stručni naziv je yersinia pestis, ime dobiveno po jednom od pronalazača.
iako je ime najmanje važno za čovječanstvo, važan je pronalazak, a ovaj je označio (u povijesti medicine, ali i općenito) prekretnicu u prepoznavanju te bolesti.
prije pronalaska bolest se dijagnosticirala na temelju određenog skupa pojavnih znakova uz epidemiološko valovito širenje, danas se na njih reagira samo sumnjom, a potvrdu može dati kao dokaz jedino 'yersinije pestis' na određenom ili konkretnom biološkom materijalu.
ono, što i pored ovog otkrića i načina laboratorijskog dokazivanja bolesti još i danas muči znanstvenike povijesti medicine odnosi se na poistovjećivanje kuge 19. stoljeća s onom koja je harala u 14. i 15. stoljeću. naime, postoji određena sumnja u devijaciju bacila obzirom na postojeće razlike u vremenu, načinu življenja, ishrani, higijenskim uvjetima, dakle mnoštvu razloga od predispozicije (tjelesna konstitucija bolesnika, vrijeme, godišnje doba), vanjskih uzroka (kvaliteta i kvantiteta bolesnikove hrane, pića i zraka) do neposrednih uzroka (primjerice stanje krvi) i izravnog kontakta s oboljelim.
za nas, mislim čovječanstvo općenito najvažnije je da su mnoge teške bolesti prošlih razdoblja danas izlječive (lepra, kuga, turbekuloza ...), zahvaljujući pronalaženju njihovih uzročnika i načina liječenja.
pisac teksta (tatjana buklijaš iz 'odsjeka za povijest medicinskih znanosti hazu, čiji sam članak: "kuga: nastajanje identiteta bolesti" ovdje koristila), zaključuje:
Post je objavljen 25.07.2006. u 21:57 sati.