Marketing
kako sam o ukrasima kapitela na kneževu dvoru već pisala, jer se na jednom od njih pojavljuje i eskulap, antički polubog ljekarništva, kojega su osobito štovali stanovnici drevnog epidaura (o čemu ću naknadno opširnije).
autor: pietro di martino,četvrto desetljeće 15. stoljeća
opis glavice stupa dala je hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, odsjek za povijest medicine, a ovako stoji :
Na poluglavici je antički bog liječništva Eskulap prikazan kao ljekarnik. Poluglavicu je izradio Pietro di Martino u 15. stoljeću, a bogatstvom prizora i izgleda opreme te svojom određenošću nadmašuje Giottov reljef zvonika firentinske stolne crkve Santa Maria del Fiore iz 14. stoljeća.
U latinskom naslovniku ove poluglavice, uz stup Kneževa dvora u Dubrovniku (južni ugao pročelnog trijema), piše da je Eskulap po staroj dubrovačkoj predaji zamijenio svoju postojbinu u Epidaurumu, proglasivši Dubrovnik svojim zavičajem. Poluglavica svojim sadržajem daje vjernu sliku neke srednjovjekovne, odnosno renesansne ljekarne u Dubrovniku u 15. stoljeću. Ovaj prikaz prema motivu i likovnosti ubraja se među rijetke u svijetu. Naziv ljekarnikov stup (ranije zvan Eskulapova poluglavica) dao mu je C. Fisković 1973. godine.
Uz strogo poštivanje zakona kadra, na reljefu je razvijen slikoviti prizor sa starcem kojemu pacijent donosi darove; očito se zreli stupanj gotičko-renesansnoga stila. Iz starijeg doba preuzeta je ljubav za slikovitu naraciju sa živopisnim pojedinostima, a realističko je oprostorenje zbližavanja ukusa s renesansnim podukama. Ljekarnik s knjigom na koljenu, okružen mnogim posudama za lijekove, a do nogu mu je ognjište i retorta, svojevrsna posuda za destilaciju.
Post je objavljen 25.07.2006. u 20:50 sati.