naši su preci donijeli sa sobom svoja iskustva u liječenju travama, dakle autohtono narodno ljekarništvo. doseljenjem u ove krajeve primjetni su utjecaji ilirsko-rimskih starosjedilaca uz one koje su, makar u elementima, donosili bizantinci i arapi za formiranje samostanskog latinskog ljekarništva.
u to vrijeme još ne postoje nikakve zasebne ljekarne, jer "su ljekarne bile sve livade, pašnjaci, bregovi i gore", piše skolast, pionir kemijske medicine, liječnik i ljekarnik paracelzus. mnogo stoljeća kasnije miješat će se tragovi mitova i religijske medicine sa starim receptima galena i hipokrata sve do u 17. stoljeće.
galen je krajem II. stoljeća bio samo posljednji predstavnik liječništva (u to vrijeme liječnici su bili i ljekarnici) i ljekarništva 'rimskog carstva'. njegovo djelo ars medica našlo je plodno tlo u dalmaciji, što dokazuju mnogi nalazi i kasniji pisani dokumenti. na temelju hipokratovih pisanih djela i preciznih opisa zna da su u grčkom svijetu početkom IV. stoljeća pne., medicinski instrumenti, osobito kirurški već bili specijalizirani. njegova su djela sinteza raznih višestoljetnih iskustava o kojim sam prije napisala, ai koja je on zamijenio prirodnim pretpostavkama, tako da je u medicinskoj spoznaji njegovo djelo i danas živo.
Post je objavljen 24.07.2006. u 21:52 sati.