Marketing
Svjedočenje Jacqueline Carter (I.)
Na suđenju šestorici bivših čelnika Herceg Bosne, potpukovnica britanske armije Jacqueline Carter svjedočila je o sukobu Armije BiH i HVO-a u Uskoplju, gde je krajem 1992. i početkom 1993. boravila kao liječnik Britanskog bataljuna UNPROFOR-a
Nakon izbijanja sukoba između Armije BiH i HVO-a na području općine Uskoplje u siječnju 1993. godine, "znatno više su bili oštećeni objekti i naselja na muslimanskoj strani", opisala je u svom svjedočenju potpukovnica britanske armije Jacqueline Carter, koja je od listopada 1992. godine kao vojni liječnik bila angažirana u okviru snaga UNPROFOR u području ove općine. U to vrijeme Carter je bila zadužena za osnovnu zdravstvenu zaštitu vojnika britanskog bataljona UNPROFOR kao i pripadnika humanitarnih i nevladinih organizacija koje su djelovale na terenu. Kako je rekla, obišla je čitavo područje Uskoplja i upoznala se s lokalnim stanovništvom i medicinskim osobljem kao i sa zdravstvenim kapacitetima koji su im bili na raspolaganju.
Harmoničan zajednički život hrvatskog i muslimanskog stanovništva (u vrijeme njenog dolaska, tj. u vrijeme dolaska UNPROFOR-a upravo je izbio tzv drugi sukob Armije BiH i HVO-a u listopadu 1992. - op. a.), koji je imala prilike da vidi na početku (???) svog boravka u Uskoplju, narušen je krajem 1992. godine. Uoči sukoba koji je izbio u siječnju sljedeće godine Hrvati su, svjedočila je, imali veće zalihe hrane i mnogo bolje organiziranu zdravstvenu službu. Razdvojene zajednice dijelile su jedino "nevjericu u stupanj mržnje koja se je razvila za tako kratko vrijeme".
U siječnju 1993. godine tada majorica Carter bila je svjedok razaranja nekoliko muslimanskih sela u okolici Uskoplja. Od 20 kuća sela Hrasnica samo dvije nisu bile oštećene, dok su ostale porušene i spaljene mada, prema Carterovoj, nije bilo tragova oružanog sukoba.
Još bezdušniji bio je napad na selo Duše, rekla je britanska liječnica opisujući kako joj je "vrlo uznemireno stanovništvo" govorilo o "zlostavljanju i ubojstvima". Okrutno postupanje prema žiteljima Duše potvrdio joj je i jedan bolničar HVO s kojim je razgovarala. Muslimanska sela su paljena, njihova imovina pljačkana, muškarci odvajani od žena i djece i odvođeni u zatočeničke objekte HVO-a.
Isti podaci o ovim napadima navedeni su i u vojnim izvešćima britanskih pripadnika UNPROFOR, koje je tužitelj predočio svjedokinji. Tokom siječnja i veljače 1993. svjedokinja je i sama bila u prilici da izvjesti o incidentima koje je doživjela na kontrolnim punktovima HVO-a kao i o susretima s časnicima HVO-a tijekom pregovora o prekidu vatre.
Pukovnika Željka Šiljega kojeg je vidjela na jednom od tih sastanaka krajem siječnja 1993. godine opisala je kao čovjeka jakih obrva i tamnih upalih očiju čije je ponašanje bilo "agresivno, arogantno, čak pompezno".
Post je objavljen 21.07.2006. u 23:00 sati.