Posebni zooloski rezervat Veliki Pazut cini podrucje sjeverno od Legrada i usce Mure u Dravu. To podrucje je zakonski zasticeno od 10. prosinca 1998. godine temeljem Zakona o zastiti prirode i obiluje bogatom i raznovrsnom faunom. Takodjer to je i hidromorfoloski i geomorfoloski dinamicno podrucje koje cine sprudovi, rukavci, ade, vrbici itd. U ovoj ocuvanoj sredini svoje staniste ima i velik broj zasticenih vrsta ptica, od sivih i bijelih caplji, obicnih i crnih roda, bukavaca i vranaca, kao i zivotinja poput vidre i dabra koji je izumro u proslom stoljecu, ali je ponovno udomacen. U Velikom Pazutu zabiljezeno je oko 200 vrsta ptica od kojih je oko dvadesetak rijetko u cijeloj Europi. Namnozile su se i velike zivotinje, jeleni i divlje svinje koje se hrane na okolnim poljima, a isto tako zabiljezeno je i oko 50-tak vrsta riba. Zbog toga ovo podrucje treba sto vise zastititi od iskrcivanja suma, unistenja prirodnih obala, iskopavanja sljunka i sl. kako ne bi doslo
do gubitka mocvarnih stanista, mrijestilista riba i presusivanja rukavaca rijeke Drave. Isto tako posebni zooloski rezervat Veliki Pazut od iznimnog je znacenja za ocuvanje visoke bioloske razlicitosti Drave i Mure sto je i najveca vrijednost ove mursko-dravske regije. Na ovo podrucje nadovezuje se i madjarski nacionalni park Dunav-Drava koji je najvece zasticeno podrucje cijele regije i pokriva vise od 50.000 ha. Osim toga Posebni zooloski rezervat Veliki Pazut je poveznica jedinstvenih naplavnih podrucja. Upravo u tom dijelu samog usca Mure u Dravu ponovno zapocinje dinamicnost rijeke Drave nakon hidro-elektrane koja je poremetila prirodan dravski svijet. Najveca posebnost rezervata je u rezlicitosti reljefnih oblika bogatog stanistima zivotinja koje su ovdje nasle svoj mir jer covjekova noga ovdje rijetko zalazi. Najvecu draz i ljepotu samom rezervatu takodjer daju Mura i Drava. Hodajuci rezervatom gotovo na svakom koraku nailazi se na razlicite zivotinjske tragove od srna, zeceva, lisica, divljih svinji, kune, stakora itd. Tamo gdje voda pronalazi puteve dublje ka kopnu nastale su mocvare obrasle trstikom gdje se gnjezde dravske ptice. Od drveca Veliki Pazut je najbogatiji vrbicima, topolom, a od grmlja najvise ima gloga, lijeske, kupine itd. Najljepsi ugodjaj je kada kroz siroka polja krene krdo srna i jelena, kada iz trstike poleti jato divljih patki i fazana, kada u bistru vodu ispod drveta zaroni dabar koji vas se uplasio sve to zaokruzuje ovu ljepotu netaknute prirode rezervata Veliki Pazut. Cijeli taj poseban prostor proseze se na povrsini od oko 1.050 ha i zato sve sto je posebno je lijepo i treba cuvati.
Post je objavljen 23.07.2006. u 12:01 sati.