četiri godine nakon početak gradnje naručeni su kanali za krov, što govori da je građevina već bila podignuta, jer je 1521. francuski kipar bertrand izrađivao ukrasni reljef na unutrašnjem pročelju (anđeli, floralni vijenac, sunce, i IHS), a plaćeno mu je prema zapisnicima u ožujku 1522. godine
pojedinačne detalje, što je i napisano u zapisnicima izrađivali su drugi majstori.
da je renesansni drugi kat bio planiran istovremeno, dokaz su i uske gotičke monofore (dvije) na pročelju kao i, u renesansnom kvadratnom vijencu, centralna trifora.
/http://img466.imageshack.us/img466/2236/p1010043spgoreeo7.jpg/
snimak, d., 2006.
sve zajedno je dosta zbijeno, prvenstveno zbog statike i planirane gradnje zgusnutijeg renesansnog kata. u sred tog čisto renesansnog dijela smještena je gotička niša sa svetim vlahom.
/http://img426.imageshack.us/img426/6605/p1010047spstilovixu1.jpg/
snimak, d., 2006.
gotički ukrasi na krovu još jednom ukazuju koliko se sve zajedno ispreplitalo u lijepu, građevinski složenu, ali vrlo efektnu i čvrstu cjelinu, koju nije mogao srušiti ni katastrofalni potres, 1667. godine.
zanimalo me je pitanje zbog čega je 'republika' ulagala tolika sredstva za jednu čisto gospodarsku zgradu, pazila na detalje, naručivala posebne majstore detaljiste, izgradila jedan od najraskošnijih objekata.
iz estetskih i reprezentativnih razloga, bio bi odgovor.
riječ je, što sam i u uvodu naglasila, o najznačajnijem trgu na kojem se je odvijao politički i gospodarski život države. to je bila državna zgrada javnog značaja, na istaknutom gradskom prostoru u okružju nekadašnje romaničko-gotičke crkve sv. vlaha (izgorjela 1706.), orlanda, gradskog zvonika, blizine 'dvora' i vijećnice, a najposlije i zbog urbanističkog popunjavanja cjeline i ljepote izgleda samog trga.
/http://img466.imageshack.us/img466/6028/p1010045spgrstrfontow0.jpg/
snimak, d., 2006.
Post je objavljen 18.07.2006. u 22:55 sati.