Marketing
Što su zvučne knjige?
Knjižnica i čitaonica 'Fran Galović' Koprivnica uvela je prije mjeseca dana novu uslugu za svoje slijepe i slabovidne sugrađane, ali i sve one koji imaju teškoće pri čitanu crnog tiska. U mnogim razvijenim zemljama zvučne knjige popularne su podjednako kao i tiskane knjige.
«Zvučne knjige» pojavile su se u svijetu sredinom 50-ih godina kao nadopuna pisanoj literaturi na brajici i jedan od načina da se slijepima i slabovidnima olakša «čitanje». Knjige na brajici zauzimaju mnogo prostora, skupe su, a poseban je problem kako objaviti opsežne knjige s velikim brojem stranica. Osim toga, mnogo je slijepih koji ne znaju brajicu.
Rješenje problema nađeno je u snimanju knjiga i časopisa na magnetske vrpce (kasnije na kazete), tzv. zvučne knjige. No, s vremenom su se pokazali tehnički nedostaci zvučnih knjiga na audio vrpcama pa se pristupilo novim rješenjima. Zahvaljujući brzini informatičkog razvoja, usavršavanju uređaja i programa, pristupilo se snimanju digitalnih knjiga.U te su se trendove odmah uključile «zvučne knjižnice» iz više zemalja svijeta i inicirale međunarodni konzorcij koji se bavi razvojem programa i uređaja za snimanje i čitanje digitalnih zvučnih knjiga.
Računala su posljednjih nekoliko godina jako napredovala, pojeftinila i postala dostupna širim slojevima društva.Slijepe osobe imaju višestruke koristi od računala, a svakako najvažnija je da im je omogućena lakša integracija u društvo. Računalni programi se usavršavaju i omogućuju im pisanje, pretraživanje interneta i dopisivanje putem e-maila. Danas na tržištu postoji više specijalnih reproduktora i opreme , ali još su uvijek vrlo skupi i time nedostupni većini slijepih i slabovidnih. Jednostavno «čitanje» samo zvučnog zapisa moguće je na MP3-playeru, DVD-playeru ili na bilo kojem drugom uređaju prilagođenom reproduciranju MP3 zvučnog zapisa na CD-ROM-u.
Prednosti digitalnih knjiga (kako za videće tako i za slijepe) dobro su znane; primjerice na jedan CD stane oko 40 sati vrlo kvalitetne snimke, u savršeno čistom tonu, pa je na njega moguće snimiti nekoliko digitalnih zvučnih knjiga.Glazba na takvim knjigama je vrlo kvalitetna, bez obzira da li je snimka normalna ili komprimirana. Najrazvijenije zemlje, poput Danske, u potpunosti su prešle na digitalizaciju i zvučne knjige na audio vrpcama za njih su prošlost. Valja napomenuti da se zvučnim knjigama služi i velik broj videćih osoba i da se zvučne knjige preslušavaju u automobilu, na putovanju, pri obavljanju kućanskih poslova. U inozemstvu je taj segment izdavaštva vrlo razvijen dok je kod nas gotovo zanemarivo malen.
Bravo Koprivnica!
Hvala Culturenet na informaciji!
«Zvučne knjige» pojavile su se u svijetu sredinom 50-ih godina kao nadopuna pisanoj literaturi na brajici i jedan od načina da se slijepima i slabovidnima olakša «čitanje». Knjige na brajici zauzimaju mnogo prostora, skupe su, a poseban je problem kako objaviti opsežne knjige s velikim brojem stranica. Osim toga, mnogo je slijepih koji ne znaju brajicu.
Rješenje problema nađeno je u snimanju knjiga i časopisa na magnetske vrpce (kasnije na kazete), tzv. zvučne knjige. No, s vremenom su se pokazali tehnički nedostaci zvučnih knjiga na audio vrpcama pa se pristupilo novim rješenjima. Zahvaljujući brzini informatičkog razvoja, usavršavanju uređaja i programa, pristupilo se snimanju digitalnih knjiga.U te su se trendove odmah uključile «zvučne knjižnice» iz više zemalja svijeta i inicirale međunarodni konzorcij koji se bavi razvojem programa i uređaja za snimanje i čitanje digitalnih zvučnih knjiga.
Računala su posljednjih nekoliko godina jako napredovala, pojeftinila i postala dostupna širim slojevima društva.Slijepe osobe imaju višestruke koristi od računala, a svakako najvažnija je da im je omogućena lakša integracija u društvo. Računalni programi se usavršavaju i omogućuju im pisanje, pretraživanje interneta i dopisivanje putem e-maila. Danas na tržištu postoji više specijalnih reproduktora i opreme , ali još su uvijek vrlo skupi i time nedostupni većini slijepih i slabovidnih. Jednostavno «čitanje» samo zvučnog zapisa moguće je na MP3-playeru, DVD-playeru ili na bilo kojem drugom uređaju prilagođenom reproduciranju MP3 zvučnog zapisa na CD-ROM-u.
Prednosti digitalnih knjiga (kako za videće tako i za slijepe) dobro su znane; primjerice na jedan CD stane oko 40 sati vrlo kvalitetne snimke, u savršeno čistom tonu, pa je na njega moguće snimiti nekoliko digitalnih zvučnih knjiga.Glazba na takvim knjigama je vrlo kvalitetna, bez obzira da li je snimka normalna ili komprimirana. Najrazvijenije zemlje, poput Danske, u potpunosti su prešle na digitalizaciju i zvučne knjige na audio vrpcama za njih su prošlost. Valja napomenuti da se zvučnim knjigama služi i velik broj videćih osoba i da se zvučne knjige preslušavaju u automobilu, na putovanju, pri obavljanju kućanskih poslova. U inozemstvu je taj segment izdavaštva vrlo razvijen dok je kod nas gotovo zanemarivo malen.
Bravo Koprivnica!
Hvala Culturenet na informaciji!
Post je objavljen 16.07.2006. u 21:11 sati.