Marketing
KLIMATSKE PROMJENE i posljedice
Sigurno ste već primijetili neuobičajene i nenormalne pojave i promjene u vremenu. U petom mjeseca još smo šetali u skafanderima da bi početkom šestog bili u kratkim rukavima.
Sve češće prirodne katastrofe izgleda nikoga od „važnih ljudi“ne zabrinjavaju,sudeći prema „velikim naporima i trudu“ da se stanje poboljša.
Posljednjih sto godina
Poslije 1880. temperatura je stalno rasla,sve do četrdesetih i pedesetih godina 20. stoljeća kad su prosječne temperature pale za oko 0.2 do 0.3°C. Istodobno se promijenila svjetska raspodjela količine oborina pri čemu pada u oči seljenje klimatskih zna u smjeru sjever-jug.
Krajem 80-ih utvrđeno je da je od 1880. prosječna temperatura porasla za oko 0.5°C.Te su natprosječno visoke temperature bile praćene neobičnim vremenom,visokim ljetnim temperaturama,blagim zimama i ranim početkom proljeća,sušama i povremeno žestokim olujama.Sve su te pojave upućivale na zaključak da je Zemlja sve toplija.
Znanstvenici dokazuju da do velikih promjena u svjetskoj klimi dolazi zbog nestalnosti solarne konstante, tj. količine zračenja koje dopire do Zemljine atmosfere. To onda utječe na temperaturu Zemljine površine.
Druge teorije povezuju klimatske promjene s ponašanjem Zemlje dok se okreće oko Sunca. Zemljina je os nagnuta za oko 23°(prema okomici na eliptiku,ravninu u kojoj se Zemlja okreće oko Sunca),ali se zna da se taj nagib s vremenom mijenja. Kad je nagib velik razlike između ljeta i zime su najveće.Promjene nagiba, udružene s promjenama putanje po kojoj se Zemlja vrti oko Sunca, mogle bi prema proračunima izazvati izrazito velike promjene klime.
________________________________________________________________________________________________
Čovjekovo uplitanje u prirodu dovodi do velikih klimatskih(i drugih) promjena,što posebno vrijedi za razdoblje od početka industrijske revolucije krajem 18-og stoljeća.
________________________________________________________________________________________________
Globalno zatopljenje-efekt staklenika
Zemljin omotač sadrži skup plinova koji zadržavaju Sunčevu toplinu u mjeri upravo pogodnoj za nas. Te plinove zovemo plinovima staklenika,zbog sličnosti sa staklenicima.Kako plinovi u atmosferi zadržavaju toplinu da se ne izrači u svemir, tako u staklenicama to isto čine stakleni zidovi.Staklo propušta kratkovalno Sunčevo zračenje(ono koje nosi najveću energiju) i tako omogućava biljkama potrebnu količinu topline.Zemlja tu energiju upija ,dio provodi u dublje slojeve,a dio ponovo zrači prema gore u obliku nevidljivog infracrvenog zračenja. Tu sad staklo u stakleniku čini isto ono što i atmosfera oko Zemlje-ne propušta Zemljino infracrveno zračenje, već ga upija i vraća u smjeru prema dolje.Ta se pojava zove efekt staklenika.
posljedice
Rijetko koja pojava je tako razarajuća za živi svijet kao suša.Suhi dani dešavaju se mjestimično na svim dijelovima našeg planeta,ali izraz suša koristi se samo za suhe periode dužeg trajanja koje obuhvaća veliko područje.
Možda najgora pojava kojom bi nam se klima mogla osvetiti jesu posljedice globalnog zagrijavanja-zatopljenje oceana i otapanje ledenjaka koje dovodi do podizanja razine mora.
_______________________________________________________________________________________________
Jedna od nepravilnosti u prirodi nastala zadnjih godina zamijećena je u naglom povećanju broja meduza u oceanima i morima širom Zemlje,to je znak da j morski ekosistem Zemlje ozbiljno narušen prekomjernim izlovom ribe, zagađenjem i globalnim zatopljenjem.
________________________________________________________________________________________________
Znanstvenici koji proučavaju prirodu glečera opažaju i kako se njihov broj smanjuje velikom brzinom. Predviđanja su da će u slijedećih trideset godina ostati samo zanemariv broj glečera. U jednom nacionalnom parku u SAD-u došli su do dokaza o brzini nestajanja tih masivnih blokova pokretnog leda. U 20-om stt.-1968.godine postojalo je 37 glečera dok ih danas ima tek 26.Znanstvenici su se složili da je uzrok tome globalno zatopljenje i smanjenje oborina.
Ovdje su navedene neke neuobičajene katastrofe (zadnjih 15 god)za koje ja znam,ali njihov je broj puno veći
*1991. ciklon u Bangladešu, 138.000 poginulih
*2003. potres u Bamu, Iran, 31.000 poginulih
* 26. 12. 2004. južna Azija; tsunamij poginulo je više od 150 000 ljudi;
*Uragan katrina, Amerika, 8 mj. 2005.
15.09.2005 Uragan Ofelija pogodio obalu Sjeverne Karoline
*u 2004. u kolovozu i rujnu ameriku su napala četiri jaka uragana(Frances,Ivan,Charley,Jeanne,),a
2005. je rekordna sa čak četrnaest jakih uragana.
_____________________________________________________________________________
strong>*U razdoblju od 1900. -1940. godine zabilježeno je stotinu katastrofa svakih deset godina, između 1960. i 1970. godine 650 katastrofa, od 1980. do 1990. njih 2,000, od 1990. do 2000. godine čak 2,800 prirodnih katastrofa!!!!!
____________________________________________________________________________
Avionski ispušni plinovi djeluju veoma štetno na klimu, s obzirom na to da se u velikoj mjeri u atmosferu emitiraju upravo tamo gdje je razgradnja štetnih plinova veoma spora, na velikim visinama.
Budućnost
Zemljina klima i povoljan sastav atmosfere-našeg „staklenika“- omogućili su razvoj života kakav poznajemo.No svjedoci smo drastičnih promjena u posljednjih sto godina. Je li riječ samo o još jednom povijesnom ciklusu promjene klime za koji znanstvenici tvrde da se mora dogoditi ili smo započeli nepovratan proces u kojem ćemo sami sebe dovesti do izumiranja?Koliko još možemo mijenjati čimbenike koji utječu na našu klimu?Hoće li iz godine u godinu suše bivati sve dulje,a tornada i uragani sve češći i jači?Svjedoci smo klimatskih promjena,ostaje nam samo pitanje hoćemo li ih moći(i htjeti) zaustaviti i koliko brzo i hoćemo li naučiti kako sačuvati Zemlju za buduće generacije.
Post je objavljen 18.07.2006. u 08:00 sati.