Na današnji dan, 12. srpnja 1942. godine, partizani su prvi put u Drugome svjetskome ratu zauzeli Uskoplje i taj dan je u bivšoj SFRJ slavljen i kao Dan oslobođenja grada.
Za ovoga, kao i za svih svojih kasnijih upada, partizani su u Uskoplju likvidirali po nekoliko ljudi - domaćih izdajnika - kako su ih oni nazivali. Na taj je način (te na Križnome putu neposredno nakon završetka rata), u Drugome svjetskom ratu i poginulo najviše uskopaljskih Hrvata. Naime, prema nekim podacima od ukupno 250 poginulih uskopaljskih Hrvata u Drugome svjetskome ratu, tek je 12 poginulo od četnika, a svi ostali (njih čak 238) su poginuli od strane partizana (od toga broja čak 145 na Križnome putu).
U srpnju 1942. godine sa svojom postrojbom u Uskoplju je boravio i poznati partizanski zapovjednik Sava Kovačević, kojemu je tadašnji bistrički župnik Alojzije Žagar spasio život sakrivši ga pred Nijemcima na tavan župne kuće u kojoj se Kovačević stjecajem okolnosti našao. Kovačević je Žagaru «vratio uslugu» spasivši ga za vrijeme jednog od svojih kasnijih dolazaka u Uskoplje od sigurne smrti strijeljanjem na koje su ga poveli dalmatinski partizani. Žagar je nakon toga, uz veoma veliki ugled koji je i do tada uživao i kod Hrvata i kod Muslimana, postao izuzetno cijenjen i od partizana, što je, opet, koristio za dobrobit svih, pa se slobodno može reći da je upravo on jedna od najsvijetlijih figura iz tamnog vremena Drugoga svjetskoga rata.(05.)
Slučajno ili ne, upravo danas, na dan prvog zauzeća Uskoplja od strane partizana, zastupnik hrvatskog naroda u Domu naroda Federalnog parlamenta Zdenko Antunović iz Bugojna, koji inače često boravi u Uskoplju, predložio je da u dnevni red današnje sjednice ovog doma u Sarajevu bude uvrštena rezolucija o "osudi zločina totalitarnih komunističkih režima". To je podržala većina zastupnika Doma naroda. Prethodno su pojedini zastupnici, protivnici ove inicijative, zamjerili Antunoviću da je njegov prijedlog sračunat radi predizborne kampanje.
Negirajući to, Antunović je kazao da "u ime 30 milijuna žrtava zločina totalitarnih komunističkih režima" želi da Dom naroda Federalnog parlamenta izrazi sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina.
"Totalitarni komunistički režimi su još aktivni u nekim zemljama svijeta i zločini se i dalje događaju", naveo je između ostalog Antunović u svom pismenom prijedlogu rezolucije.