Naš Sunčev sistem po svojoj veličini tek je mrljica u našoj galaktici, koja se zove Mliječni put ili Kumova slama. Središte Mliječnog puta je na 26.100 svjetlosnih godina. Što je
svjetlosna godina?
Budući da se u svemiru radi se o nezamislivo velikim udaljenostima morala se smisliti i odgovarajuća jedinica, nazvana svjetlosna godina. To je udaljenost koju pređe svjetlost za godinu dana prelazeći svake sekunde 300.000 km. Pokušajte izračunati: 300.000 km puta 60 sekundi puta 60 minuta puta 24 sata puta 365 dana. I to je samo jedna svjetlosna godina. Ili, to je put od 9.454 milijarde kilometara. Ili, to je 1.079.252.849 kilometara na sat . Za usporedbu: letjelica Apollo 10 pri povratku u Zemljinu atmosferu kretala se brzinom od “samo” 39.897 kilometara na sat. Zašto 300.000 km u sekundi? Zato što je to ne samo brzina svjetlosti, već najveća brzina koja postoji – tako je tvrdio Einstein i to je opće prihvaćena maksimalna brzina.
Znači, da bismo stigli do središta Mliječne staze (nama najbliža galaksija, koja ima oko 200 milijardi zvijezda, promjer joj je oko 100.000 svjetlosnih godina, a izgleda poput jako spljoštene kugle) trebali bismo putovati brzinom svjetlosti 26.100 godina. Za usporedbu: kad bismo mogli putovati tom brzinom za samo jednu sekundu obišli bismo Zemlju oko ekvatora čak sedam puta. Kad bi Zemlja bila veličine teniske loptice Sunce bi bilo daleko 76 metara, a najbliže zvijezde 20.744 kilometra.
Od Sunca do ruba Mliječne staze je 3 do 3.5 svjetlosnih godina. Procjenjuje se da je Mliječna staza široka oko 100.000 svjetlosnih godina i da ima oko 100 milijardi zvijezda, a u cijelom svemiru otprilike i toliki broj galaksija. U središtu Mliječne staze je supervelika crna rupa (nazvana Sagitarijus) veličine 2.6 miliona masa Sunca. U Mliječnoj stazi ima 147 poznatih zvjezdanih jata; jedno od tih jata (M6093) udaljeno je od Zemlje 28.000 svjetlosnih godina.
Nama najbliža galaksija je Veliki Magelanov oblak, udaljen od zemlje 169.000 svjetlosnih godina.
Jedna od galaksija zove se Andromeda, a udaljena je od Zemlje 2,200.000 svjetlosnih godina. Promatrajući ju mi ustvari vidimo njen izgled od prije 2,200.000 godina, jer upravo toliko godina svjetlost putuje od nje do nas.
Najveća i najteža zvijezda naše galaktike je Eta Carinae, udaljena od Zemlje 8.000 svjetlosnih godina, isijava 4 milijuna puta više energije od Sunca. Ali, ona je i najzagonetnija zvijezda galaktike: na neobjašnjiv način promijeni svoj svjetlosni spektar svakih nekoliko godina, a točno svakih 85 dana emitira rengenske odbljeske.
Post je objavljen 11.07.2006. u 12:54 sati.