druga strana medalje i nije bila tako ružičasta, čak za sefarde ponekad jako teška. pod utjecajem njihovih progona iz katoličkih zemalja, dubrovnik koji se uvijek smatrao papinskom državom (najveći crkveni poglavari u dubrovniku bili su stranci koje je papa slao na službu u 'republiku'), izdao je početkom 16. stoljeća nekoliko zabrana koje su se odnosile na židove.
- kako piše u ispravama, 1502. je 'zbog navodnog ritualnog ubojstva jedne starice u predgrađu ploče, izrečena smrtna osuda sedmorici židova'.
- 1514. i 1515. senat je donio odluku o progonu židova sa svog teritorija. odluka se nije odnosila na trgovinu robom ili privremeni boravak.
- koliko su mjere bile na snazi i da li su se poštivale, nije poznato. ono što se zna bio je veliki udio židova u trgovini toga vremena. nije se smjelo zanemariti značenje njihovih trgovačkih veza i doprinosa napretku trgovine u 'republici'.
- 1538. povlači se zabrana i senat donosi novu odluku kojom se dozvoljava stanovanje židovima unutar grada, tj. gradskih zidina.
- ovom odlukom, zapravo je inicirano osnivanje geta ili možda samo njegov začetak.
- 1546. geto je definitivno formiran. vijeće je definiralo lokaciju u lojarskoj ulici (današnja 'žudioska') za stanovanje židovima. moram samo napomenuti, za one koji ne poznaju dubrovnik, da je to 3. ulica koja izlazi na 'stradun', desno polazeći od zvonika, rekli bismo strogi gradski centar.
dubrovnik je svojom neutralnom politikom znao iskoristiti 'zla vremena' kakva su bila u razdoblju 'prve i druge svete lige', kad je zbog opasnosti, bila zamrla svaka trgovina.
dubrovčanima koji su imali dobre odnose s turcima (plaćajući danak) trgovina je cvjetala upravo u tom razdoblju. postali su trgovački posrednici između zemalja zapada i turskog carstva uz bogatu nadoknadu. dubrovački sefardi su odigrali značajnu ulogu u tom trgovačkom posredništvu i mešetarstvu. za uzvrat im je 'republika' smanjivala carine i poreze i tako stimulirala protok trgovačke robe na obostranu korist. razmjena robe: sirovina s istoka od soluna, valone, sofije, carigrada, aleksandrije ... u veneciju, anconu, ferraru, firenzu, livorno, genovu, a gotovih proizvoda sa zapada išlo je istim putem, preko dubrovnika.
uspon 'republike' u tom razdoblju bio je i uspon židova, koji su se izjednačili po svim pravima s ostalim dubrovačkim trgovcima. i po bogatstvu, naravno. ovaj procvat 'republike' koji je uzročno-posljedično vezan i s blagostanjem trgovaca pa i židova, doveo je u 'republiku' nove židovske skupine iz drugih država. 'republici' se i nije baš odviše dopadalo ovo povećanje židovskog pučanstva pa je 1571. novom naredbom aktivirala zabranu boravka židovima, s izuzetkom onih koji se bave trgovinom. pouzdano se također zna, da je geto postao pretijesan za stanovanje židovima pa su mnogi boravili u privatnim kućama izvan njega, što je primoralo vladu na razmatranje odobrenja još nekih zatvorenih ulica za njihovo stanovanje.
Post je objavljen 08.07.2006. u 08:51 sati.