Marketing
NACIONALNI PARKOVI HRVATSKE
Nacionalnim parkom može postati područje u kojem znanstvenici prepoznaju iznimne prirodne vrijednosti u gotovo neizmijenjenom obliku. Ono mora biti i dovoljno veliko. U nacionalnim parkovima vladaju strogi kriteriji i režimi zaštite pa je zabranjeno iskorištavanje šuma ili bilo koja djelatnost koja može oštetiti ili promijeniti prirodu. Dozvoljene su samo turističke ili rekreativne djelatnosti, primjerice posjećivanje i razgledavanje.
PAKLENICA
Izuzetno bogat biljni svijet(2700 vrsta, od toga 78 endema) nastao je na prostoru dvojakog utjecaja mediteranske i planinske klime.
BRIJUNI
Nacionalnim parkom proglašeni su 1983. godine. Otočje čini četrnaest otoka i otočića, a najveći su Veliki i Mali brijun. Tijekom 20. st na otoku je otvoren zoološki vrt i safari park. Zavičajni biljni i životinjski svijet poremetilo je unošenje alohtone divljači 1900-te godine.srna, jelena lopatara,aksis jelena,muflona, zečeva.Jeleni i mufloni zaslužni su za osebujan izgled osamljenih stabala hrasta crnike . Njihova je krošnja zadobila osebujan oblik jer su im jeleni i mufloni pobrstili lišće i mlade izbojke.
KRKA
Kanjonska dolina,sedam sedrenih slapišta i ujezereni dijelovi čine 75km dug tok rijeke Krk Nacionalni park proglašen je 1985. godine, obuhvaća srednji i donji tok rijeke. Sedamnaest stepenica najvećeg sedrenog slapišta u Europi Skradinskog buka rasporedilo se na dužini od 800m, s visinskom razlikom 45,7m.
MLJET
Gotovo trećina „zelenog otoka“ kako se često naziva Mljet je nacionalni park. Nacionalnim parkom proglašen je 1960.godine. Njegov najpoznatiji dio je onaj gdje se more uvuklo duboko u kopno
I oblikovalo Veliko i Malo jezero.Na pučinskoj strani otoka donedavno je živjela sredozemna medvjedica koja, nažalost nije preživjela proganjanje izlov. Na otoku su pomutnju izazvale unešene vrste poput mungosa-da bi istrijebio zmije otrovnice.
KORNATI
Izreka “koliko je dana u godini, toliko je kornatskih otoka“ najbolje opisuje najrazvedenije otočje na europskom dijelu Sredozemlja(oko 140 otoka). Nacionalnim parkom proglašen je 1980. godine. Na pučinskim stranama otoka, pod utjecajem mora nastali su poznati kornatski klifovi. Najviša litica naziva se klobučar . Visoka je 80m, a još 100m sputa se u dubinu.
SJEVERNI VELEBIT
1999. godine Hrvatski sabor proglasio ga je osmim nacionalnim parkom.
Unutar parka smješten je strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi. Prostire se između prijevoja Vratnik i prijevoja Veliki Alan. Velebit je izgrađen od vapnenca s karakterističnim kukovima, vrhovima, ponikvama, i provalijama.
PLITVIČKA JEZERA
Jezgru parka čini niz od šesnaest jezera, koja dijelimo na gornja(izgledom nalikuju na planinska) i donja (više kraška jezera). Povezana su nizom slapova,od kojih je najpoznatiji slap Plitvice visok 78 m. Karakteristika Plitvičkih jezera su sedrene pregrade. Šumski pokrov oko samih jezera uravnotežuje količinu vode u tlu, sprječava eroziju, a bitno je sklonište i izvor hrane divlji, životinjama.
RISNJAK
Nacionalnim parkom proglašen je 1953. godine. Zaštićena 64km površine obuhvaćaju planinski masivi Risnjak i Snježnik te izvorišno područje Kupe.
Risnjak nastanjuje oko pedeset vrste zavičajnih ptica i sve vrste velikih mesojeda –smeđi medvjed, divlja mačka, vuk, jelen,srna, divokoza i druge.
Post je objavljen 06.07.2006. u 17:11 sati.