Marketing
Slavenski apostoli sv. Ćiril i Metod
Sv. Ćiril i Metod su braća,koji su donijeli kršćanstvo na naše prostore.Slave ih i katolici i pravoslavci.Papa Ivan Pavao II. ih je 31. prosinca 1980. proglasio suzaštitnicima Europe. A prigodom 1.100. obljetnice smrti sv. Metoda,papa Ivan Pavao II. je 2. lipnja 1985. objavio encikliku “Slavorum apostoli”, u kojoj slavi dvojicu Sv. Braće kao »duhovni most« između zapadne i istočne tradicije, kao »ekumenske zaštitnike istočne i zapadne Crkve koji su dali također i kulturno jedinstvo jednom dijelu Europe«.
Zaštitnici su ekumenskog pokreta,Češke,Slovačke,
Makedonije,Bugarske.
Po njima je nazvana Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda,koja obuhvaća kontinentalnu Hrvatsku.A,u Skopju,u glavnom gradu Makedonije,sveučilište je nazvano po njima- Sveučilište sv.Kirila i Metodija.U zagrebačkoj katedrali,nalaze se njihovi kipovi,a po njima je nazvana i crkvica u mjestu u kojem sam živio do sedme godine.Tamo su mi djed i baka.
Metod je rodjen 826.g,a Ćiril,(velik dio života zvao se Konstantin) godinu dana kasnije u Solunu u Grčkoj.Tada je taj grad bio u Bizantskom carstvu. Otac im Leon bijaše visoki gradski činovnik,prerano je umro,a majka Marija vjerojatno je slavenskog porijekla.Braća su studirala u Carigradu (Istanbul), Ćiril je nakon studija postao svećenik,a Metod puno kasnije u Rimu. Ćiril je bio bibliotekar crkve sv.Sofije (Aja Sofija).
Oko g. 860. car je zadužio Ćirila za jednu političkoreligioznu misiju među Kazarima koji tada prebivahu na obalama Crnoga mora između Dona i Kavkaza.Metod je išao sa njime.Misija je uspjela,mnogi Kazari su se pokrstili,a njihov Kan je sklopio prijateljstvo s bizantskim carem.Usput su pronašli grob sv.Klementa,pape i mučenika kod Kersona na Krimu i njegove relikvije su uzeli sa sobom.
U međuvremenu je stiglo u Bizant poslanstvo kneza Rastislava (846–860) koji je vladao u Velikoj Moravskoj. On je tražio za svoju kneževinu jednog biskupa te misionare koji bi njegovu narodu naviještali Evanđelje na slavenskom jeziku. Rastislav je htio svoju državu osloboditi od političkog utjecaja germanskih, odnosno franačkih biskupa te svojoj zemlji pribaviti vlastitu crkvenu hijerarhiju. Car je za tu misiju odabrao Ćirila i Metoda jer su oni, rodom iz Soluna, govorili staroslavenskim jezikom. Tada ni Moravljani ni ostali Slaveni nisu imali svoju literaturu. Stoga je Ćiril izumio novo pismo i postao prvim piscem staroslavenskog pisma i jezika. On je na taj jezik preveo tekstove bizantinske liturgije, tj. Euhologij (Obrednik), Evanđelja, Poslanice te neke tekstove latinske liturgije. Nakon njegove smrti Metod je dovršio prijevod Sv. Pisma-Biblije, osim knjiga Makabejaca, preveo je i Novokanon te jednu zbirku iz djela sv. Otaca.
Godine 868. krenuli su sa pratnjom prema Moravskoj.Tamo su se Ćiril i Metod dali na posao poglavito propovijedanjem te odgojem mladog klera. Propovijedanje i slavljenje bogoslužja, na jeziku narodu razumljivu, urodilo je velikim uspjesima, ali je u isto vrijeme kod franačkog klera probudilo neprijateljski stav pa ih optužiše u Rimu zbog navodnog krivovjerja.
simbol sveučilišta u Skopju,nazvanog po njima
Krenuli su na put u Rim. Ondje ih je svečano primio papa Hadrijan II. (867–872). Učinio je to zbog relikvija sv. Klementa koje su Sveta Braća sa sobom ponijela. Obavijestivši se o radu Sv. Braće u Moravskoj, Papa je priznao njihovu pravovjernost te potvrdio upotrebu staroslavenskog jezika u bogoslužju. Metod je u Rimu bio zaređen za svećenik.
(Kasnije su pape zabranile korištenje u liturgiji svih jezika osim latinskog da se uvede red i jedinstvenost.Samo su Hrvatima dozvolili da se koriste staroslavenskim jezikom i to je trajalo sve do II.vatikanskog sabora u XX.stoljeću ,kada su dopušteni svi jezici.Govori se da su Hrvati imali povlasticu zbog sv.Jeronima,koji je rodjen na našim prostorima,a koji je prvi Bibliju preveo na latinski.)
Ćiril se u međuvremenu u Rimu teško razbolio. Za vrijeme bolesti se službeno zamonašio. U Vječnom je gradu umro 14. veljače 859. te bio pokopan u bazilici Sv. Klementa, gdje mu se grob nalazi još i danas.
Nakon pregovora s knezovima Moravske i Panonije Papa je Metoda imenovao nadbiskupom staroga Sirmiuma, današnje Srijemske Mitrovice, te ga poslao u Moravsku kao papinskog legata. Dok se vraćao na područje svog djelovanja bio je uhvaćen i zatočen od germanskih knezova i tri godine proveo u zatvoru. Papa Ivan VIII. (872–882) energično se zauzeo za nepravedno zatočenog nadbiskupa te ga oslobodio, a on se vratio u Moravsku.
Širio je kršćanstvo po Moravskoj,Panoniji,Češkoj i Poljskoj. Metod je umro 6. travnja 885. u Velehradu u Češkoj.
Post je objavljen 04.07.2006. u 21:04 sati.