računa se da su tu priču zbog posebnih razloga plasirali benediktinci koji su živjeli na lokrumu. zašto?
zbog beneficija i određenih ustupaka senata republike (vidi zapis o lokrumu).
činjenice
prema pisanju j.(orja) tadića, povjesničara i kroničara, rikard lavljeg srca je uistinu bio u dubrovniku kao i mnogi drugi vladari prije i nakon njega. isto tako je moguće da je obilatim darom podupro namjeru dubrovčana o gradnji crkve. rikardov dar je ostao u sjećanju, ušao je u legendu i o njemu se priča i do današnjih dana.
međutim iznos od 100 tisuća zlatnih dukata je bio golem novac onda i mnogo stoljeća nakon toga i teško bi bilo povjerovati u takvu kraljevu izdašnost.
dubrovčani su katedralu počeli graditi u 12., ali i tijekom 13. st., a za njezin završetak je bio određen (1272.) poseban namet, a osobito na njezino unutrašnje uređenje, tako da ni u prvim desetljećima 14. st. ona nije bila potpuno opremljena.
potresom 1667. je razrušena.
s.p.novak (prepričano):
rikard I. je poginuo 1192. u jednom dinastičkom sukobu. odmah nakon preuzimanja prijestolja sudjlovao je u 3. križarskom ratu s francuskim kraljem filipom II. i njemačkim carem friedrichom barbarossa.
na povratku iz svete zemlje nije zapeo samo u dubrovniku, već je bio zarobljenik austrijskog vojvode leopolda i pušten uz otkupninu od 100.000 maraka.
Post je objavljen 03.07.2006. u 21:17 sati.