dakle, to je bila tek legenda. ona je definitivno srušena stošićevim arheološkim otkrićem.
naime, tijekom restauratorskih radova na današnjoj dubrovačkoj katedrali otkriveni su ostaci još jedne puno ranije, koju prema arhitektonskim značajkama, arheolozi vremenski smještaju u vrijeme znatno starije od 7. stoljeća.
ovim nalazom nije samo srušena predaja, legenda, vjerovanje o katedrali 'rikarda lavljeg srca', već i dio povijesti dubrovnika.
dubrovačka katedrala je od sredine 1981. godine postala vrlo zanimljivim sakralnim objektom, što nije u svezi s njezinim novim habitom iz 18. stoljeća, tj. njezinim sadašnjim izgledom ili funkcijom. riječ je o arheologiji, novim i dotad nepoznatim objektivnim dokazima koji su još predmetom znanstvene obrade i različitih tumačenja.
kad je likovni stručnjak i pisac josip stošić radio na istraživanju oštećenjima katedrale uzrokovanih velikim potresom 1979. godine, nije ni slutio da će standardiziranim probnim sondiranjem u dubinu istočne strane unutarnje crkvene lađe slučajno nabasati na zanimljiv arheološki nalaz. skoro da je taj prodor sondom i na tom mjestu bio intuitivan, ali zato pun pogodak u doslovnom smislu.
probijajući sloj barokne katedrale 1z 18. stoljeća, sloj romaničke prethodnice iz 11. stoljeća, nabasao je na treći nepoznati sloj prve ili najranije od svih, bizantinske građevine starije više od 5 stoljeća od one nama najranije poznate.
Post je objavljen 03.07.2006. u 21:16 sati.