kad sam spomenula turizam (koji se i nije tako zvao), mislila sam na duže ili kraće boravljenje u gradu osoba koje spominje povijest. o drugima, a bilo ih je, nemamo podatke. svakako da to nije bio masovnni turizam, ali da su i u ranijim stoljećima dubrovačke povijesti dolazili iz svijeta uglednici, jesu.
možda je naranije, istina, samo u legendi, ostao je lik pavlimira - bela i njegove svite, 10. stoljeće, kasnijeg bosanskog kralja ili lik bosanska kraljica margareta 9. stoljeće, za koju se kaže da je i umrla u dubrovniku;
kralj sigizmund je bio gost dubrovačkog kneza i patricija, 1396;
razni turski veziri, česti gosti dubrovnika;
diplomati i konzuli raznih vlada, poslanici rima, učitelji i naučitelji, graditelji i projektanti, bjegunci iz talijanskih država (neki silom, neki milom), uglavnom boravili su kraće ili duže u dubrovniku;
hodoćasnici za i iz svete zemlje iz svih zemalja europe, a među njima i krunjene glave;
litvanski knez stnislaw radziwill (panie kochanku);
kneginja tarakanova (jelisaveta tarakanova, kneginja volodimirska i azovska, unuka ruskog cara petra I. velikog i kćerka jelisavete II. petrovne, sveruske imperatorice);
petar petrović II. , 1842.;
car franjo I, 1818.;
car franjo josip I. 1875.;
ida von düringsfeld sa suprugom (njezin opis dubrovnika);
g.b. shaw: "ako tražite raj na zemlji, dođite u dubrovnik";
čelnici ilirizma:
ljudevit gaj, 1841.;
ivan kukuljević-sakcinski, 1848.;
ostali:
saski kralj fridrih august, 1838;
sir arthur evans, engleski istraživač, povijesničar i špijun (dva puta: krajem 19. na par godina, 1 1932. u posjeti;
poljski knez aleksandar poninski ( gost dubrovnika od 1890-1914);
pruski knez ivan lienchestein, 1890.;
svi članovi habsburše dinastije od maksimilijana nadalje - lokrum;
ban ivan šubašić 1941.
alojzije stepinac, 1941.
poljak ludomil rogowski, skladatelj, umro i sahranjen u dubrovniku ...
ovo su samo oni koje se sad mogu sjetiti, jer sam o nekima i ovdje pisala.
Post je objavljen 30.06.2006. u 19:02 sati.