ELEMENTI CESTE I POPREĆNOG PRESJEKA
STACIONAŽA- Udaljenost bilo koje točke na trasi od početka trase
OS CESTE- Os ceste prolazi sredinom kolnika izuzev u krivinama kod kojih je primijenjeno proširenje.
NIVELETA- presječnica vertikalne plohe koja prolazi kroz os ceste s gornjom površinom kolnika. Pomoću nje se određuju visinski elementi trase.
Cesta p.p.
Poprečni presjek ceste
ELEMENTI POPREČNOG PRESJEKA
-osnovni elementi su: vozni trak (kolnik), rubni trak, bankina-berma, uređaj za odvodnju (rigol, jarak).
VOZNI TRAK-Ukupna širina kolnika sastoji se od jednog, dva ili više voznih trakova. Vozni trak je pojas koji služi kretanju jednog prometnog toka
RUBNI TRAK-To je učvršćeni dio cestovnog presjeka između bankine i kolnika ili između kolnika i staze za bicikliste. Može biti izveden kao posebni element ili označen rubnom crtom debljine 10-20 cm.
BANKINA-BERMA- nalazi se neposredno uz rubni trak. Izrađena je od zemljanog materijala i zasađena travom. Bankina je sigurnosni element i služi smještaju prometnih znakova. Širina ovisi o širini voznog traka od 1.00- 1.50 m. U usjecima bankina se izvodi kao berma neposredno uz rigol. Nagib joj je 5-6 % prema rigolu.
TRAK ZA ZAUSTAVLJANJE- Na autocestama i cestama 1 razreda treba staviti trak za zaustavljanje vozila radi kvara i sl..
TRAK ZA SPORU VOŽNJU-Na području većih ili duljih uspona
TRAK ZA VOZILA JAVNOG PROMETA
BICIKLISTIČKE STAZE
PJEŠAČKE STAZE
RAZDJELNI TRAK
HORIZONTALNO VOĐENJE LINIJA
U tlocrtu linija ceste se sastoji od pravaca, kružnih lukova i prijelaznih krivina.
Za brz promet poželjna je pružena linija ceste tj. Dulji pravac dulje prijelazne krivine i kružne krivine velikog polumjera.
PRAVAC-Primjena pravca ispravna je u ravnici, u širokim dolinama, preko željezničkih prijelaza, kod prijelaza većih vodotoka. Pravac se upotrebljava ograničeno jer može doći do krutog neharmoničnog toka linije.
-Poprečni nagib kolnika u pravcu
Odvodnju površinske vode sa kolnika osigurava poprečni nagib. Kolnik ceste može imati jednostrani, dvostrani nagib, dvostrani sa zaobljenom srednjom, dvostrani parabolični.
KRUŽNI LUK-Krivine treba projektirati sa što većim polumjerima. Najmanji se polumjer krivina dobiva iz zahtjeva stabilnosti vozila i to uz određenu računsku brzinu i najveći dozvoljeni poprečni nagib kolnika u krivini.
Poprečni nagib kolnika u krivini
U svim krivinama kolnik mora imati jednostran poprečni nagib spram unutrašnje strane kolnika. Maksimalni poprečni nagib u krivinama iznosi 7%, a najmanji 2.5%. u ulicama u naselju max je 4%, iznimno 6%
Slika
PRIJELAZNA KRIVINA- Kod većih brzina u krivinama na vozilo djeluje centrifugalna sila. Da se to smanji može se ispred glavnog kružnog luka umetnuti kružni luk većeg polumjera od glavnog kružnog luka. Da se dobije postepen porast bočne sile, umeče se između pravaca i kružnog luka prijelazna krivina kod koje se zakrivljenost mijenja postepeno
Iskolčenje horizontalnih krivina odvija se:
a) određivanje središnjeg kuta a
b) računanje i iskolčenje elemenata horizontalne krivine (duljine tangenata-T, Bisektrise-S, duljine krivine-D)
c) iskolčenje detaljnih točaka horizontalne krivine
formule
VERTIKALNO VOĐENE LINIJE
Vertikalno vođenje trase definirano je linijom nivelete, koja je određena kao presječnica vertikalne plohe, položena kroz os ceste, s površinom kolnika.
UZDUŽNI NAGIBI- minimalni uzdužni nagibi su 0.2%-0.5%. ceste viših razreda imaju manje uzdužne nagibe od cesta nižih razreda.
VERTIKALNE KRIVINE- kod promjene nagiba nivelete nastaju lomovi koji se zaobljuju vertikalnim kružnim lukovima. Lom nivelete može biti konveksan (hrbat) i konkavan (uvala). Preglednost mora biti osigurana na udaljenosti između oka vozača na visini h1= 1.20 m iznad vozne površine i nepomične zapreke visine h2=0.10 m.
Minimalni polumjer konveksne leče
ELEMENTI ISKOLIČENJA VERTIKALNIH KRIVINA- U uzdužnompresjeku ceste ne izvode se prijelazne krivine nego se zaobljenje vrši samo kružnim lukom.
Slika
PROSTORNO VOĐENJE LINIJA
Pod vođenjem linije podrazumijeva se određivanje trase u situaciji i određivanje visinskog položaja ceste. Cestu treba prilagoditi terenu u cilju smanjenja količine iskopa i nasipa.
POLAGANJE TRASE- U ravničarskom terenu cesta se polaže u niskom nasipu. U brežuljkastom, brdovitom, planinskom terenu pojavljuje se prijelaz preko hrpta (prijevoj), prijelaz preko doline, tunel…
Minimum zemljanih radova osigurava se preko «nultog poligona» prilagođavanjem trase konfiguraciji terena za zadani uzdužni nagib.
Slika
Postavljanjem nultog poligona dobiva se okosnica za postavljanje pravaca, kružnih lukova i prijelaznih krivina horizontalne osi trase. Odstupanjem osi od nulte linije nastaju pomaci lijevo i desno od nultog poligona koji već u položajnom nacrtu pokazuje dali je trasa u nasipu ili usjeku. Tangente treba polagati tako da nasip bude približno jednak iskopu.
ODVODNJA CESTE
Pouzdana i efikasna odvodnja ceste vrlo je važna za osiguranje stabilnosti donjeg i gornjeg ustroja ceste.
ODVODNI JARCI- najstariji tip odvodnje ceste je jarak trapeznog oblika, srednje dubine 40- 60 cm i širine 30- 50 cm. Profil treba odrediti prema količini vode koju jarak treba primiti, a kosine jarka ovise o vrsti tla (1:n)
Slika
Uzdužni nagib jarka ovisi o terenskim prilikama i može biti jednak uzdužnom nagibu nivelete. U usjecima su uređaji za odvodnju potrebni sa obje strane kolnika. K od niskih nasipa jarak se izvodi sa obje strane, a kod nasipa na strmijem terenu jarak se izvodi samo na stranu padine.
Slika
Jarak koji ima presjek trokuta povoljniji je s obzirom na sigurnost prometa i estetski izgled.
Slika
Kod suvremenih cesta odvodnja se izvodi plitkim žljebastim i trokutastim jarcima. Dno žlijeba mora biti najmanje 30 cm ispod izlaznog dijela tamponskog sloja.
RIGOLI I DRENAŽE-Za neposrednu odvodnju uz kolnik primjenjuje se trokutasti i žljebasti rigoli. Trokutasti rigoli izvode se na svim izvangradskim cestama (osim autocesta) u usjecima i zasjecima te na cestama u naselju u kombinaciji sa rubnjakom. Odvodnja tamponskog sloja plitkim drenažama primjenjuje se kod usjeka i zasjeka drenažna ispuna mora omogućiti sigurnu odvodnju ali na smije zamuljavati drenažne cijevi, ispuna mora djelovati kao filter.
PROPUSTI- To su objekti za odvodnju kojima se voda propušta kroz trup ceste, bilo da se radi o vodi iz prirodnog vodotoka ili zaštitnih jaraka i rigola. Razlikujemo: Cijevne, svođene, ploćaste okvirne.
MATERIJALI ZA GRAĐENJE CESTA
Kod građenja treba što više koristiti materijale sa trase.
Materijali za građenje:-prirodno sraslo tlo (donji ustroj) –prirodni kamen (donji ustroj, podloga, zastor, objekti) –umjetni kamen (podloga i zastor) –vezna sredstva (podloga, zastor i stabilizacija)
PRIRODNO SRASLO TLO- ima tri kategorije: zemljana tla (humus, sitnozrna vezana tla, krupnozrna nevezana tla, mješovita tla), kamenita tla (polučvrsta i čvrsta kamenita tla) ,specijalna tla (zasićena tla male nosivosti, muljevi)
PRIRODNI KAMEN-Čini pretežni dio kolničke konstrukcije.
Razlikujemo: prirodno usitnjeni kamen (pijesak 0,09-4,0mm, šljunak 2,0-63 mm, valutke preko 63mm) Umjetno usitnjeni kamen (kameno brašno, pijesak, kamena sitnež, drobljenac, lomljeni kamen)
UMJETNI KAMEN- klinker (pečena glina), drozga (od sirovog željeza)
VEZNA SREDSTVA-cementu ( primjena kod krutih zastora, kod stabilizacije pjeskovito šljunkovitog materijala…) Vapno (Za stabilizaciju srednje i visoko plastičnih glina te zrnatog tla s većim sadržajem gline. Bitumen (dobiva se frakcionom destilacijom nafte) Razrijeđeni bitumen ( destilirani bitumen sa mineralnim ili katranskim uljem)
Katran (dobiva se suhom destilacijom raznih organskih tvari)
ZEMLJANI RADOVI
Obuhvaćaju izradu donjeg ustroja ceste: raščišćavanje terena od raslinja, skidanje humusa, iskop tla, prijevoz, izrada nasipa, odvodnja, osiguranje pokosa nasipa i usjeka.
Za izvedbu posebno su značajni geološki geomehanički, hidrološki i ostali važni podaci.
PRIPREMNI RADOVI- poprečni presjek ceste može biti:
Slika
ISKOP- mogu se iskopavati buldozerom, bagerom ili skrejperom, a čvrsta kamena tla iskopavaju se bušenjem i miniranjem.
ZIDOVI
Vođenje trase u većimkonfiguracijama terena ili u nestabilnim tlima izaziva potrebu za projektiranjem zidova. Prema položaju i funkciji dijele se na potporne, uporne i obložne zidove.
POTPORNI ZIDOVI- nalaze se na nižoj strani cestovnog trupa i preuzimaju opterećenje nasutih slojeva nasipa i prometno opterećenje.
UPORNI ZIDOVI – nalaze se iznad kolnika a preuzimaju opterećenje tla u usjeku (zasjeku, isjeku)
OBLOŽNI ZIDOVI- štite stabilne kosine usjeka osjetljive na djelovanje zraka i atmosferilija i nemaju nosivu funkciju.
Materijali od kojih se izrađuju zidovi su: beton, armirani beton,kamen razni montažni elementiod betona ili armiranog betona i žičane košare ispunjene kamenom.
Slika
KOLNIČKE KONSTRUKCIJE
Kolnička konstrukcija treba udovoljiti slijedećim zahtjevima:
-treba prenjeti sva opterećenja na donji ustroj bez deformacija.
-završni sloj mora biti ravan, otporan na trošenje
-zadržavati traženu kvalitetu.
Slika
Završni slojevi gornjeg ustroja čine zastor. Zastor se izgrađuje u dva ili više sloja od kojih je gornji površinski sloj habajući, a donji vezni. Nosivi slojevi prenašaju sva statička i dinamička prometna opterećenja na donji ustroj odnosno temeljno tlo.
Prema konstruktivnim svojstvima kolničke konstrukcije se dijele: Savitljive konstrukcije (Svi asfaltni i katranski zastori izgrađeni na podlozi od nevezanog kamenog materijala), Krute konstrukcije (cement-betonski kolnici)
POSTELJICA- Gornja je površina donjeg ustroja. Na posteljicu se prenose stalna i pokretna opterećenja preko gornjeg ustroja.Površina posteljice mora imati poprečni nagib od min 4%.
PODLOGA- je onaj dio učvršćenja na koju se polaže zastor. Svrha mu je da statičko i dinamičko djelovanje prometnog opterećenja prenese na zemjani trup.
CESTOVNI ZASTORI- je gornji završni dio cestovne konstrukcije. Zastor izravno preuzima opterećenje od prometa i prenosi ga na donje slojeve. Prema materijalu dijele se na: zastor od nevezanog kamenog agregata, od taraca, cementni zastori, tamni zastori.
PROJEKT CESTE
Projektiranje se provodi u nekoliko faza:
Građevinsko projektiranje (studija, idejni i glavni projekt)
Prometno-ekonomske studije (predstudija o izvodljivosti i studija o izvodljivosti)
STUDIJA-Koriste se karte na koju se polaže trasa ceste te na temelju situacije izrađuje se uzdužni profil.
IDEJNI PROJEKT- na njemu se postavljaju horizontalne linije tj. Nulti poligoni.
GLAVNI PROJEKT- Određuje se os ceste sa svim detaljima iskolićenja ceste te brojem popratnih objekata. Razrađuju se sve faze izgradnje ceste do najsitnijih detalja.
PROMETNO EKONOMSKE STUDIJE- njena svrha je da se na osnovu svega donese odluka o građenju ceste.
Post je objavljen 29.06.2006. u 23:21 sati.