Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/animaniac

Marketing

Tađikistanska vatra - 2. dio

Rano jutro, pola šest.
Jeste li se ikad probudili uz zvukove kopanja i cvrkutanja? E pa naš junak ovog jutra jest. Kako to uvijek i biva, njegovo raspoloženje je naglo palo padom njegovog sna. I ovo jutro, kao i svako do sad, nema polaganog uzdizanja iz svijeta snova već brz polet na radne obveze dana. Povikavši «Carpe Diem», Jež krene prema rupodromu.
Netko nedostaje?
Da, to je naša draga maca, Miss. Jež je razmišljao unaprijed i izbacio ju je iz svojih planova za misiju tako što je krenuo ranije nego što je to potrebno. Što mu reći nego: CARE!!

Ubrzo je stigao do rupodroma i umetnuo se u tlo. Izašao je kod Đake, mjesta okupiranog od strane zlih vjeverica. Pogled na gradić mu je rekao nešto o njemu. Vrlo čest prizor u gradu, osim brijačnica, su bili vjeveričini vojnici. Opasni, visoki i nabildani kao Kvasina. Jež je pomislio da bi mu sad dobro došla pomoć partnera jer udvoje je uvijek lakše. No kako je Jež navikao to raditi sam, uzeo je svoju stvar u svoje ruke i krenuo ka mještanima vjevericama, koje su vidno imale višak dlake jer nisu mogli do brijačnica. Vidio je jednu vjevericu koja je izgledala malo ofucano, no i vrlo spretno. Jež mu priđe i kaže šifru:

- BIL TI!
- A NE! Brzo, ovdje ne možemo pričati, previše vjeverica

Momak ga odvede do neke male rupe u stablu.

- Agent Jež?
- A ne.
- Super, baš vašu pomoć i trebamo. Agentica Miss…
- Molim? Što s njom?
- Ona je došla malo prije vas i doznala neke stvari o okupaciji ovog grada. Između ostalog, i lokaciju planova sa stvaranje zle žlice apokalipse. No problem je što se oni nalaze duboko. Jako duboko. Toliko duboko da boli. Naime, nalaze se u okupiranoj gradskoj vijećnici. Nemoguće je ući u nju bez karanja s čuvarima.
- Očito me niste vidjeli na djelu…
- Zbilja, agente. Miss je pogledala sve i rekla da čak ni vi ne bi mogli. Niti probiti pod jer je cementni.
- Pa kako ćemo doći do planova?
- Jedini način je velika vjeverička buna! Skupit ćemo sve vjeverice dobrog srca ovih krajeva i nahrupiti protiv zlih osvajačkih vjeverica! Strateški vođeni od strane vas dvoje agenata, moći ćemo uništiti sve neprijatelje. Makar morali i koristiti serijske samoubojice. Ili brijačke škare, što je najveće blago. Žirove ne bacamo, to je jasno.
- Molim vas, recite mi gdje je agentica Miss. Ovo može ugroziti živote mnogo vjeverica dobrog srca, a to ne želim. Ne želim da stradaju nedužni civili.
- Vjerujte mi, svatko će dati život rado za svoju jazbinu! No odvest ću vas do agentice. Odma sada odma.


I momak ga krene voditi do agentice Miss, koja se nalazila poprilično udaljeno. Na putu su često sretali zle vjeverice i to mu je dalo vremena da im prouči fizionomiju, što je na bojnom polju jako bitno. Dok je jež hodao, skoro je ugazio u izmet. No, na svu sreću, njegovi nadježski refleksi su ga spasili. No, taj izmet mu je bio poznat. Da, to je bio izmet njegovog prijatelja Gukija. Malo dalje vidio je neko gradilište

- Momče, koje je ono gradilište?
- To je tvornica zlih, nejestivih, i nadasve eksplozivnih žirova. Neka nova, zla tvorevina zlih ježeva.

No Ježu je nešto bilo neobično u tome i natjerao je momka da ga otprati do tamo. Kad su došli, sve je izgledalo poprilično normalno. No bolji pogled je otkrio neke bodlje. Još bolji pogled je otkrio Gukija i neke druge ježeve kako rade. Jež se tad napalio. Htio je pohitati i spasiti ih. No, na svu sreću, na trenutak je i mislio na vjeverice dobrog srca te odluči ostaviti svoj gnjev sa strane. Do pobune. Kojoj je najednom bio najveći pobornik.
Tada ga momak odvede do Miss.

- Oh, ljepotane. Kako si? Izgledaš umorno, dođi da te izmasiram. Kažu mi da sam dobra s rukama.
- Molim vas, jesmo li rekli profesionalan odnos?
- Nažalost.
- U redu. Čuo sam da ste ovdje došli prije vremena umetanja. To je problem! Nikad se ne smijete umetati prije nego što je to rečeno! Ali ovaj put ću vam to prešutiti. Zato jer ovaj trenutak nema druge misli do uništenja svih zlih vjeverica.
- To je dobro, pastuše, ali misli racionalno. Treba na njih skočiti sa stotinama vjeverica koje će poginuti da mi možemo doći do planova i osloboditi tvoje prijatelje. To sam već sve isplanirala. Dok ti budeš vodio čete na vijećnicu, ja ću ih voditi na drugi kraj grada kao diverziju.
- Dobar plan, agentice Miss. Počinjete mi se sve više sviđati.
- *yessss*
- Kada ste to mislili sve uraditi?
- Sve je spremno, samo trebamo zazvonit školsko zvono da svi polude i to je to.
- Zazvonite.
- U redu, mrgo. *cmok* *cmok* Sad ću.


*ZVONNNNNN*


U trenutak ulice se napune vjevericama dobrih srdaca i počnu onesposobljavati zle vjeverice. I to s velikim uspjehom. Odmah je trebalo krenuti i na svoje ciljeve. Jež povede pola ljudi prema vjećnici, no ne isti trenutak. Sačekao je da Miss napravi diverziju na drugom kraju grada. U ovom kratkom vremenu shvatio je da se Miss njemu uvaljuje. I shvatio je da to uopće nije loše. No ipak je mislio i na misiju.
Kad je kurir stigao s vijesti da je diverzija učinjena i da su ježevi robovi spašeni, Jež se spremao odlučno i brzo napasti vijećnicu. No kurir je imao još jednu vijest. Miss je zarobljena od strane zlih ježeva. To je na trenutak pogodilo Ježa, no ipak je razmišljao i na cijeli vjeverični narod. Glasno poviče «Juriš!!» i hrpa vjeverica nahrupi na vijećnicu. Obrana je bila žestoka, ali je svladana pod šapama vjeverica dobrih srdaca. Jež je sve sređivao po kratkom postupku svojim bodljama i bio je vrlo ljut i napaljen. Našao je planove i predao ih kuriru da ih odnese do stožera OŠŽ-a. Grad je bio očišćen. Očišćen od kaljuže zlih vjeverica.

Ali jež je bio ljut.
Ima jedna stvar s Ježom. On je osvetoljubljiv.
Stoga je ubrzo uredio obranu grada i krenuo prema mjesta gdje drže Miss.
Ušlagiran i agresivan, jež je vrlo napasan.



Što će biti s Miss?
Hoće li vjeverice održati svoju samostalnost?
Kako ubiti slona?


Sve to u sljedećem broju JEŽEVIH PUSTOLOVINA!

mah

Post je objavljen 28.06.2006. u 10:27 sati.