Marketing
Sada da vas malo izvijestim o svom životu, naime, ima toliko toga. Sigurno neću o svemu pisati jer neće vam se dati čitati. Glavna vijest je da sam kupila periku! Da, narančastu periku, i ono…totalno sam van sebe! Kao prvo da se na zabrinete da je nosim zato jer moram, ne, nije! Nemam nikakvu bolest, rak ništa! Hvala ti Bože! Jednostavno, sve je počelo prije pola godine, nisam si mogla iz glave izbaciti tu narančastu boju. K svemu tome još dodajte da se ne želim farbati i uništavati svoju savršenu kosu (ja je takvom smatram) a narančasto me tako privlačilo, jer inače sve djevojke s svijetlom puti, pjegice, narančasta kosa… meni je to kao neki ideal ljepote, jer takvi je ljudi jako malo. Također volim kada je svijetla put i crna kosa kao ugljen, to mi je fenomenalno. Jednostavno, nije mi ostalo ništa drugo već da počnem skupljati novac za periku. Ali tu sam dobro prošla, jer sam od svojih tražila da mi za rođendan kupe periku. Kao svaki normalan čovjek, prvo što su pomislili je to da se zezam, ili još bolje da će me proći… Naravno, ništa od toga se nije nalazilo u mojoj glavi. Uglavnom, kupila sam si periku, iako ne baš identičnu boju kakvu sa željela, za nekoliko je nijansi tamnija…
Jučer sam je napokon prvi put stavila na glavu i otišla u grad, kao je bila tekma, pa sam s prijateljicama išla gledati u birtiju. Što da vam kažem, kao prvo, mjesto gdje ja živim je ono… svi se znaju, tračevi se brzo šire, najmanja promjena se vidi… Znate kako to ide?E ja idem kroz svoju ulicu, čovječe nitko me ne registrira, ludnica, ja luda punim! I sada moj miljenik ( jedino dijete koje ja volim, a inače ne volim dicu) iako je sada završio peti razred, priča on s mojom sestrom, i prođe ispred nas s biciklom kad, napravi škripu i okrenu se i pita dali sam ja to? Njemu ništa nije jasno… A tek u gradu, mislim sve prijateljice koje sam srela su doslovno oduševljene i ono «Kako ti super stoji, što se ne obojiš i pustiš kosu…» Milijun pitanja i sve to da bi svakoj morala odgovarati «Nemojte tako, ta ionako sam narcisoidna, sada ću biti još gora, a moja kosa je takva kakvom je ja smatram i za svaku promjenu koju ja želim postoji bolje rješenje, kao i za ovu!» Uglavnom s kim god pričam, skuži me za 2-3 min., to je onaj sklop u glavi i eto! U Zagrebu mi je bilo odlično, iako prevruće, nisam ni psa mogla šetati… Ali upoznala sam jednog čudo lika i to mi je ono… Kužite?
tako da, kada bi vrućina udarila u glavu, imala sam o čemu misliti… Da ne zaboravim, ljudi, stavila sam Pabla na stranicu od svog grada. www.sirokibrig.com Inače stranicu radi rođak mi i susjed, pa sam ga preko veze stavila na net. Hehe! Naći će te ga na početnoj stranici. Tekst sam ja također ja pisala (da se pohvalim), pogledajte u svakom slučaju!! Pozdrav svima!
Post je objavljen 24.06.2006. u 21:19 sati.