SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
KUŠLANOVA 59A
ZAGREB
PROCJENA ARTIKULACIJE STUDENATA LOGOPEDIJE
NOSITELJ KOLEGIJA: Dr. B. Brestovci
STUDENT: Martina Rizner
Zagreb, travanj 2006.
SADRŽAJ
1. Uvod 2
2. Artikulacijski poremećaji 2
3. Uzroci artikulacijskih poremećaja 3
4. Stupnjevi poremećaja izgovora 3
5. Vrste poremećaja izgovora 3
6. Ispitivanje 4
7. Analiza podataka 5
8. Samoprocjena komunikacije 8
9. Zaključak 10
1. Uvod
Ovaj seminar je prikaz istraživanja provedenog na Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu. Cilj istraživanja bila je provjera sposobnosti artikulacije odraslih osoba, odnosno studenata logopedije. Studenti su u okviru ispitivanja ispitani na raznim zadacima. Oni uključuju: spontani govor, izgovor vokala, fonaciju, frikciju glasa s i z, artikulaciju rečenica, logatoma i glasova. Ispitano je i čitanje i pisanje. Tijekom ispitivanja bilježili smo podatke digitalnim snimačem zvuka i digitalnom kamerom. U seminaru ću govoriti o analizi artikulacije.
2. Artikulacijski poremećaji
Najučestaliji govorni poremećaj je dislalija ili neispravan izgovor glasova. Definicija (Vuletić, 1977.) obuhvaća poremećaje izgovora glasova i poremećaj oblika riječi. Poremećaji morfologije i sintakse, dakle poremećaji na nivou kombinacije riječi u sklopu rečenice, odnosno slijeda rečenica u duljim iskazima, klasično nazvani agramatizmom, ili niži nivo rečenice u usporedbi sa životnom dobi, ne bi pripadali dislaliji već zakašnjelom razvoju govora. Prema toj definiciji, dislalija je poremećaj izgovora glasova u obliku omisija, supstitucija, adicija i metateza glasova i slogova, neovisno o izgovornim mogućnostima, a struktura rečenice i slijeda rečenica, dakle upotreba sintakse i morfologije, u skladu je s dobi govornika.
3. Uzroci artikulacijskih poremećaja
Svi uzroci artikulacijskih poremećaja dijele se na organske i funkcionalne. Organski poremećaji su oni uzrokovani anomalijom u građi govornih organa, a funkcionalni poremećaji su oni kod kojih je građa organa urednog razvoja, ali se artikulatori krivo upotrebljavaju i dolazi do poremećaja funkcije.
Organski uzroci su rascjepi, nazalnost, odstupanje u građi artikulatora, gubici sluha. Ostali uzroci su nespretnost artikulatora, loš fonematski sluh, loš govorni uzor, infantilni govor, zapuštenost, roditeljski perfekcionizam, bilingvizam, zaostajanje u intelektualnom razvoju i dr.
4. Stupnjevi poremećaja izgovora
Postoje tri oblika neispravnog izgovora glasova:
OMISIJA - izostavljanje glasova u riječi (npr. plavo-pavo, Marko-Mako...)što je normalno za djecu do 3 godine, poslije toga ne bi se smjelo javljati.
SUPSTITUCIJA - zamjena glasova drugim glasom (npr. Luka-Juka, riba-wiba...)što je normalno za djecu do 4 godine, poslije toga ne bi se smjelo javljati
DISTORZIJA - iskrivljeni izgovor nekog glasa.
5. Vrste poremećaja izgovora
Najučestaliji artikulacijski poremećaji su:
- SIGMATIZAM – poremećaj glasova c,z,s,š,ž,č,ć,đ i dž
- ROTACIZAM – poremećaj glasa r
- LAMBDACIZAM – poremećaj glasova l i lj
- KAPACIZAM I GAMACIZAM - poremećaj glasova k i g
- TETACIZAM I DELTACIZAM - poremećaj glasova t i d
- TETIZAM - poremećaj kada se glasovi s,c,š,č,ć i k zamjenjuju glasom t
- z,ž,dž,đ i g zamjenjuju glasom d
- ETACIZAM - poremećaj glasa e ( to je jedini vokal koji može biti zahvaćen dislalijama )
6. Ispitivanje
Ispitanici su bili ispitani na više zadataka, a ovdje ću se osvrnuti na one koji su mi poslužili za analizu podataka u procjeni artikulacije. Prvi zadatak za ispitanike bilo je predstavljanje i razgovor. Pitanja su uključivala ime i prezime, mjesto rođenja, školovanje i s kojom populacijom osoba bi željeli raditi. Drugi zadatak je bio čitanje teksta. Tekst sadržava 10 srednje dugih rečenica (169 riječi). Slijedeći zadatak bio je test artikulacije. Test artikulacije je uključivao rečenice, logatome i pojedine glasove. Također su bile posebne rečenice za glas „s“, glas „z“, glas „r“ i glas „l“.
U jednom zadatku posebno su izrađene rečenice:
• Toplina sunca je ugodna. – Rečenica koja sadrži sve samoglasnike hrvatskog jezika.
• Hrvoje hoće hrpu hlača. – Lagani izgovor glasa „h“.
• Lunarna nova godina u Kini. – Rečenica sadrži samo zvučne glasove.
• Ivan i Eda idu unutra. – Tvrda glotalna ataka.
• Moja mama noću mesi njoke. – Rečenica sadrži nazalne glasove.
• Kap po kap pada kiša. – Rečenica s eksplozivnim bezvučnim glasovima.
Pismeni zadaci su uključivali samoprocjenu komunikacije, što se odnosi na količinu govorenja, artikulacijske teškoće, brzinu i ocjenu od 1 do 5.
7. Analiza podataka
Podaci su snimani i kameru na digitalni snimač. Na videozapisu može se pogledati građa artikulatornih organa i govorno ponašanje ispitanika. Ostali podaci dostupni su u digitalnom audiozapisu i papiru na kojem su studenti odgovorima na pitanja ocjenjivali svoju komunikaciju. Broj ispitanika obuhvaćen ovim ispitivanjem je 28, od toga su 2 muška ispitanika, a 26 ženskih ispitanika.
Od poremećaja izgovora zastupljen je sigmatizam. Ostali poremećaji izgovora su blaže i nezamjetne distorzije nekih glasova.
Distorzija Supstitucija Omisija Sigmatizam
4 0 0 1
U četvero ispitanika zabilježena je distorzija. Distorzija u svom značenju ima širok raspon i hoće li nešto biti distorzija ili neće, zavisi katkad i o ispitivačevoj strogosti.
Četvero ispitanika u ovom slučaju odnosi se na 14,29%.
Test artikulacije sastojao se od glasova, logatoma i riječi. Ne postoje značajne pogreške za analizu. Nitko ne pokazuje učestale pogreške u određenim skupinama glasova. Pogreške koje su se javile u čitanju teksta artikulacije ne razlikuju se od pogrešaka unutar testa artikulacije. Za primjer uzmiam analizu 6 rečenica. Rečenice su već navedene, to su slijedeće: Toplina sunca je ugodna. Hrvoje hoće hrpu hlača. Lunarna nova godina u Kini. Ivan i Eda idu unutra. Moja mama noću mesi njoke. Kap po kap pada kiša.
Stupci u grafikonu s lijeva na desno označavaju rečenice:
Apsolutno točno pročitane rečenice imalo je 57% što se odnosi na 16 ispitanika (od ukupno 28).
Vrstu pogreške sam podijelila u tri skupine:
- zamjena glasova
- zastajkivanje
- izostavljanje i dodavanje
Zamjenu glasova imalo je 10 ispitanika, 1 ispitanik je zastao u čitanju rečenica, i postoji 1 slučaj izostavljanja glasova kao što se vidi i iz grafikona.
Slučaj zamjene glasova bio je osobito izražen u rečenici
Kap po kap pada kiša.
Radi se o zamjeni glasova p i k. Moguća realizacija koja je zabilježena jest
Npr.: Kap ko kap...
U očenim nepreciznostima ne postoji korelacija s određenim grupama glasova. Nepreciznosti koje se javljaju prilikom čitanja mogu biti izazvane umorom i slabom koncentracijom. Osoba kod koje bi se pretjerano pojavljivale nepreciznosti trebala bi biti obuhvaćena rehabilitacijom izgovora. Prema ovoj analizi jedna osoba ima poremećene glasove iz skupine sigmatizma i odlazi na rehabilitaciju.
8. Samoprocjena komunikacije
Značajan broj ispitanika smatra svoj govor ubrzanim. 13 ispitanika.
6 ispitanika smatra određene glasove u svom govoru distorziranim, najviše glasove unutar skupine sigmatizma.
Uglavnom, svi smatraju svoj govor razumljiv, osim u slučajevima ubrzanja i anksioznosti.
Na ljestvici ocjena 1 do 5, za ocjenu komunikacije najčešća je ocjena bila četvorka, 20 ispitanika što je velika većina. Slijede ju trojka i dvojka. Petice su izostale. Rezultate pokazuje grafikon.
9. Zaključak
Zadaci kojima smo ispitivali svoje kolege i kolegice su doista sve obuhvatili. Smatram da bi ovom testu artikulacije trebalo dodati listu logatoma s glasovima „l“ i „r“ za bolje razlikovanje.
Za svakog ispitanika, za svakog studenta imali smo digitalni zapis što znatno olakšava analizu podataka. Također, mislim da distorziju koju možemo čuti može uzrokovati postupak u snimanju, ovisno koliko je mikrofon udaljen od izvora zvuka i sl.
Konačni rezultat ispitivanja je da u 28 ispitanih studenata logopedije nisu zabilježeni izgovorni poremećaji, osim u jednog ispitanika gdje je riječ o sigmatizmu.
Post je objavljen 22.06.2006. u 15:25 sati.