u dubrovniku su od davnina, kao i danas, postojale razne glumačke družine (družine od škerca), među kojima su ostala zabilježena imena družine gardzdarija, njarnjas družine (koja i danas živi); likova turice; čoroja; vile, ali svakako i mnogih drugih neznanih i nigdje spomenutih. bilo je i onih tek prigodno skupljenih, koje su zato 'živjele' samo jedne poklade ili su se pojavili na samo jednoj svadbi pa nestali.
glumačke družine činili su plemići ili školovane osobe. poznata je obveza humanističkog obrazovanja do završene 20-te godine za sve pripadnike plemstva, zato je u držićevo vrijeme tako mnogo plemića igralo 'komediju'. koliko su ove predstave bile na cijeni i na svoj način prestižne govori i podatak da su im neki članovi bili iz obližnjih gradova (korčule, lastova, peljeških mjesta), a ostajali bi u gradu dok god je to bilo potrebno.
ali kako se je tijekom 'zlatnog doba dubrovnika' i dio građanstva obogatio i mogao osigurati školovanje svojoj djeci, družine su se popunjavale i uglednijim pripadnicima školovanoga građanstva.
nije zabilježen slučaj da bi članom družine mogao postati netko nepismen ili kakav pripadnik prostoga puka. pa ipak, takvu teoriju ruše držićive komedije u čijim praizvedbama ne samo da sudjeluju, već su i aktivni upravo takvi ljudi. vjerojatno je riječ samo o 'pozajmljenom' liku, kao što sam napisala za 'bokčila' ili o samo jednoj ili rijetkim zgodama i izvedbama, pa ipak.
no 'bokčilo', nipošto, nije bio usamljeni slučaj, jer držić je stalno posezao za takvim 'poznatim' osobama svojim suvremenicima za učinit što veći škerac.
kao što se nije trudio 'bokčilu' promijeniti niti ime, tako je držić te svoje 'poznate' aktere iz puka posve ogoljele i bez maske, onako 'naturale' samo utkao u svoja djela. njihovi likovi današnjem gledatelju nemaju isto značenje kao što su ga imali kao živi ljudi, žive sredine držićeva doba.
Post je objavljen 22.06.2006. u 20:29 sati.