Čula sam je, brat bratu, šesnaest puta prošli tjedan. Ku'š jedva čekam godišnji, ono. Sutra idem, boli me briga, kuš, za sve, niš me ne zanima, neću ja njima tu stalno bit na dispoziciji! Nisam baš dobro shvatila, al nisam zapitkivala tetu na pilatesu da mi podcrta subjekt i predikat i odredi odnose između primarnih i sekundarnih rečeničnih dijelova.
Promijenili smo kombinaciju koja omogućuje bolju eksploataciju svih vještina naše institucije, a novost je da je Olić sada na dispoziciji. Kaže Cico Kranjčar. Jel to neki nogometni žargon za koji sam ja truba? Budući da me jezik kao fenomen zanima, odoh pitati ljude koje se u to kuže (Sigurno ste primijetili da stalno pišem da pitam za informaciju ljude koji se u nešto bolje kuže. Ne samo da to pišem, ja to stvarno i radim. I bilo bi mi drago da i mene nekad ljudi pitaju za stvari koje znam bolje od njih, a ne da mi još i objašnjavaju moj posao). I doznam da nema dispozicije u nogometnom žargonu kao takvom.
Za sve ljubitelje internacionalizama i anglizama tužna vijest: anglizam s nakalemljenim –izmom ili nekim drugim nastavkom ne postaje internacionalizam, a bogami ni legitiman dio hrvatskog leksika. Osim što biti na dispoziciji NE ZNAČI ISTO ŠTO to be at smb's disposal iliti biti na raspolaganju, ne postoji involviranost na mjestu uključenosti i upletenosti, a aprecijacija je porast vrijednosti jedne valute izražen tečajem druge valute, A NE izraz poštovanja prema nekoma (appreciation). Nije ni čudo što puristi iz akademskih krugova divljaju uslijed ovakve poplave nepostojećih tvorbi koje postaju odlika nekog hoh-govora, nekog kvazi-intelektualizma, i uvlače se u jezik dok ne postanu normalne. (Oprostite, ali iako sam nakon svoga POSTA više puta na Otvorenom čula o 'diskografskoj etiketi' i 'novim ulazima', još se nisam navikla. A mislim da ni neću. Meni je to bio i ostao doslovan prijevod koji se uvriježio do te mjere da je postao normalan hrvatski naziv.
Dispozicija ž 1. raspored, razmještaj, raspodjela 2. raspolaganje (novcem, imetkom, fondovima) 3. odluka, odredba, propis, nalog 4. pat. naslijeđena ili stečena sklonost (prema bolestima) ... 6. dar, nadarenost ... staviti na dispoziciju admin. razriješiti službenika dužnosti, s time da mu nadležna vlast dodijeli novu (itd.) (Hrvatski enciklopedijsku rječnik, sv. 2)
VODORIGA
Super mi je ta riječ. Kad nađem gargoyle u engleskom tekstu i trebam to prevesti, pravo se oduševim što imamo ekvivalent i što je tako ilustrativan i precizan. Te groteskne figurice uvijek tražim visoko na fasadama, mada mnoge od njih služe za ukras, a ne za odvod kišnice s krovova, a mentalna slika koja mi bljesne u glavi kad pomislim na vodorige jest kadar iz Zvonara crkve Notre-Dame (jel Quasimodo visio s neke vodorige ili se varam?)
Nijemci to praktično i nemaštovito zovu Aussgus (odvod, jelte), a mislim da postoji i neki Wasserspeier ('pljuvač vode'). Da i danas postoji takav sustav odvodnje, trebalo bi osmisliti neku signalizaciju u stilu 'ne stoj ispod vodoriga', u trokutu. Ili krugu? Davno sam polagala vozački.
SELJAČKI I SEOSKI
Prevodim neku seriju s elementima kulture američkog juga. Svaka druga riječ im je country. In the country, country bread, country meals, country songs. To njihovo country je ekvivalent onom našem kad kažemo da Anđa Marić ima pomalo ruralno ime, a nikako seljačko. Pa sam malo razmišljala o konotacijama i već spomenutim mentalnim slikama koje neki pojmovi izazivaju. Kad osobi sa sela kažeš da je seljak, to baš i nije kompliment. Ta je riječ neutralna jedino u kontekstu Plodova zemlje i Hrvatske seljačke stranke. I u romanima Janka Matka.
Pridjev seljački već ima širi spektar konotacija, od kojih je opet većina negativna. Diskutabilan je i pojam seljačkog turizma (koji meni zvuči okej), ali čula sam i raspravu da ga nijedan ugostitelj koji drži do sebe ne bi stavio u svoju brošuru ili na web stranicu. Ali je zato seoski okej. Ja sam za seljake i za seljački. Valjda sam seljanka u duši.
A za angliste i lingviste u duši, malo zabavnog štiva.